Safet Salkanović iz tešanjskog naselja Medakovi samouki je majstor izrade štimovanih frula i jedinstveni proizvođač bosanske frule.
Još kao dijete bio je zainteresovan za izradu ovog instrumenta, ali tek prije tri godine počeo je praviti frule, bez ikakvog prethodnog znanja o muzici. Mislio je da je to jednostavniji posao. Međutim, morao je naučiti teoriju muzike i mnoge druge povezane stvari kako bi napravio muzički instrument, a ne suvenirsku frulu.
"Frula se pravi od šljivovine, mađarice. Pravim i od drena, bagrema, javora, jasena. Može i od ebanusa, ali do njega je teško doći", pojašnjava Salkanović i dodaje da je izrada frule dug proces - od same pripreme drveta, skladištenja pa nadalje. Ističe da se preporučuje da šljivovina bude prirodno sušena najmanje pet godina.
"Ja koristim cijepanu šljivovinu. Trenutno tražim stare šljive koje su se osušile. Onda ih cijepam, stavljam na sušenje, dorađujem, radim u etapama", priča ovaj zanatlija i dodaje da se frula može napraviti za 24 časa.
Safetove mušterije su frulaši koji znaju svirati ovaj instrument koji nije jeftin, ali majstor se sa mušterijama uvijek dogovori o cijeni prihvatljivoj za sve.
"Ja ih pravim i mogu ih pokloniti, mogu ih dati u pola cijene, mogu dati punu cijenu. Sve zavisi. Ima neko ko hoće da plati. Hoće ljudi dobru frulu i dobro je plate. Imam i frule za one sa manje para. Uglavnom, instrumenti su svi štimovani i dobri", kroz smijeh govori on o djelu svojih ruku.
Salkanovićeve frule sviraju mnogi. Između ostalih, trenutno najpoznatiji frulaš u BiH Sead Haračić iz Sarajeva, kojem Salkanović poklanja frule da isproba i promoviše. Haračić je, inače, 1972. bio drugi frulaš u tadašnjoj Jugoslaviji, a poslije toga treći na balkanskom prvenstvu te je ostao u rangu najpoznatijih starih frulaša ovih prostora. Stoga Salkanoviću, kaže, imponuje što jedan takav muzičar danas svira na njegovim frulama.
Salkanović se svim srcem zadao u ovaj zanat i nada se da će ga naučiti njegovi potomci i nastaviti tradiciju.
"Imam sina od 17 godina i uzme on nekada frulu. Međutim, više voli gitaru, bubnjeve i ostalo. Muzički je obrazovan pa onda nekada pokušava odsvirati sevdalinku na fruli. Vjerovatno će naslijediti od mene da radi frule i da ih svira", entuzijasta je Salkanović.
U BiH trenutno postoji desetak frulaša, dok ih je, recimo, u Srbiji oko 500. Frula, inače, pripada praktično svim civilizacijama. U različitim varijantama, pripadala je i pripada mnogim narodima, koji joj često pripisuju božansko porijeklo, kao što je u starogrčkoj i egipatskoj mitologiji i u istoriji starih naroda. Gotovo svugdje, u graditeljskom, muzičkom, običajnom smislu imala je drugačiji karakter, pa je zato u većim sredinama smatraju dijelom sopstvenog folklora.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
