Život

Trebinjac više od pola vijeka kleše kamen

Trebinjac više od pola vijeka kleše kamen
Foto: N.N. | Trebinjac više od pola vijeka kleše kamen

TREBINJE - Trebinjac Nikola Šišić je jedan od rijetkih klesara kamena koji i danas svoj zanat obavlja isključivo ručno, čekićem i dlijetom, radeći tako punih 55 godina, a u čast toga jubileja porodica i prijatelji su mu priredili u Muzeju Hercegovine prigodnu svečanost.

"U cjelokupan zanat sam unio jedinu inovativnost što kamen od stijene ne odvajam  maljem, već ga režem mašinom, ali onda slijedi isključivo ručna obrada čekićem, dlijetom i  špicom, koja mi i danas predstavlja takvo zadovoljstvo i smirenje koje me cijelog ispunjava kao i onda kada sam počinjao, a ima tome i više od pet i po decenija, jer sam počeo raditi sa 12 godina, a evo sam već u sedamdesetoj godini", priča za "Nezavisne" Šišić.

Kao dječak je klesao kamen za svoju tada novu kuću, gledajući oca kako radi, pa je onda usvajao i neke nove zahvate od starijih klesara, kojih je nekada njegovo rodno Popovo Polje imalo veliki broj.

On je kasnije postao vrlo tražen majstor, koji je, pored svoje tri kamene kuće, a u svaku je ugradio barem po stotinu kvadrata kamena, radio na brojnim objektima u cijelom regionu.

"U Trebinju nema naselja u kome nisam radio na po nekoliko kuća, a sve što sam radio ne bih pobrojao ni za dvadeset dana i to u Herceg Novom, Nikšiću, Plužinama, Pljevljima, ranije po Dubrovniku, ali sam sagradio i veliki broj zvonika na crkvama, spomen-česmi oko raznih objekata, radio na grobljima i mezarjima, na bogomoljama svih vjera", prisjeća se Nikola.

Radio je i za Spomen-kompleks u Prebilovcima i različite sakralne objekte, ali je od kamena pravio i upotrebne predmete, od kojih su neki bili izloženi i na pomenutoj svečanosti u muzeju, o čemu je njegov sin Novica napisao i monografiju da od zaborava sačuva sva očeva djela.

Svjesni da se na ovaj način može sačuvati barem dio Nikolinog opusa, u Muzeju Hercegovine ističu da su prihvatili organizaciju manifestacije posvećene ovom klesaru, kako bi se ukazao i značaj podsjećanja na stare zanate.

Etnolog muzeja Božana Đuzelović je podsjetila i na srednjevjekovne stećke koji govore o velikom umijeću hercegovačkih majstora u obradi kamena, istakavši da je kameno tlo sa koga potiču ovdašnji klesari u stvari dio njihovog bića.

Na večeri je predstavljena monografija "Kamen i on - Život kamenom pisan", a izloženi su bili i neki kameni predmeti i klesarski alat, čiji će jedan dio Nikola pokloniti Muzeju Hercegovine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije