Ljudi koji redovno izlaze na izbore mogli bi imati manje šanse za prijevremenu smrt, pokazalo je novo američko istraživanje.
Naučnici su otkrili da je među starijim osobama koje su glasale na pojedinim predsjedničkim izborima rizik od smrti bio i do 32 odsto manji nego među onima koji nisu glasali.
Ipak, to ne znači da samo ubacivanje glasačkog listića u kutiju produžava život. Istraživači smatraju da bi važnu ulogu mogli imati osjećaj pripadnosti zajednici, društvena povezanost i uvjerenje da pojedinac može uticati na svoju budućnost.
Istraživanje su sprovele američke naučnice Femida Hendi i Sara Konrat, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu The Journals of Gerontology: Series B.
Koliko je manji rizik od smrti kod ljudi koji glasaju?
Naučnice su analizirale podatke približno 4.200 starijih osoba iz američke savezne države Viskonsin.
Riječ je o učesnicima dugoročnog istraživanja koje je počelo još 1957. godine, kada su bili srednjoškolci. Njihovo zdravstveno stanje i životne okolnosti praćeni su tokom narednih decenija.
Rezultati su pokazali da je glasanje na predsjedničkim izborima 2008. godine bilo povezano s približno 26 odsto manjim rizikom od smrti tokom perioda praćenja.
Kod osoba koje su glasale na izborima 2012. godine zabilježen je oko 32 odsto manji rizik.
Još zanimljiviji bili su podaci za učesnike koji su glasali 2008. godine. Njihov rizik od smrti bio je manji za 45 odsto tokom narednih pet godina, 37 odsto tokom deset godina i 29 odsto tokom 15 godina.
Međutim, istraživanje nije pokazalo istu povezanost za predsjedničke izbore 2004. godine.
Zašto bi glasanje moglo biti povezano s dugovječnošću?
Naučnici pretpostavljaju da objašnjenje nije u samom glasanju, već u psihološkim i društvenim faktorima koji prate političko učešće.
Osobe koje izlaze na izbore mogu imati izraženiji osjećaj odgovornosti prema zajednici, pripadnosti društvu i kontrole nad vlastitim životom.
Ranija istraživanja već su povezivala optimizam, društvenu aktivnost, pomaganje drugima i osjećaj životne svrhe s boljim zdravstvenim ishodima.
"Trebalo bi da glasate jer je to vaša građanska dužnost, ali ispunjavanje te dužnosti zapravo donosi određene koristi", objasnila je Hendi za CNN.
Naglasila je da glasanje ne treba posmatrati kao čudotvorno sredstvo za produženje života, već kao aktivnost koja može donijeti određene psihološke koristi.
Zanimljivo je i to što rezultati nisu zavisili od toga da li su učesnici glasali lično ili putem pošte.
Da li zdraviji ljudi jednostavno češće izlaze na izbore?
To je jedno od ključnih pitanja na koje istraživanje nije moglo dati konačan odgovor.
Naime, moguće je da glasanje doprinosi psihološkom blagostanju, ali i da ljudi koji su već zdraviji, aktivniji i društveno povezaniji imaju veću vjerovatnoću da izađu na izbore.
Istraživači su u analizi uzeli u obzir brojne faktore, uključujući prihode, političku pripadnost, pušenje, konzumiranje alkohola, fizička ograničenja, emocionalno stanje i probleme s pamćenjem.
Ipak, ni nakon tih prilagođavanja nije moguće sa sigurnošću tvrditi da glasanje direktno smanjuje rizik od smrti.
Dodatno ograničenje predstavlja činjenica da su učesnici uglavnom bili bijelci iz jedne američke savezne države, zbog čega nije poznato da li bi rezultati bili isti u drugim sredinama.
Šta izbori govore o našoj želji za životom?
Psihijatar Bendžamin A. Rajn smatra da bi važan dio objašnjenja mogao biti povezan s načinom na koji ljudi zamišljaju vlastitu budućnost.
Prema njegovom tumačenju, osoba koja izlazi na izbore pokazuje da joj je stalo do budućnosti i da želi učestvovati u njenom oblikovanju.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li bi se slični rezultati dobili i na novijim američkim izborima, održanim u vrijeme izraženijih političkih podjela.
Naučnici zato naglašavaju da je potrebno dodatno istraživanje kako bi se utvrdilo da li političko učešće zaista doprinosi dugovječnosti ili je prvenstveno pokazatelj drugih životnih okolnosti.
Za sada je zaključak da postoji zanimljiva povezanost između izlaska na izbore i manjeg rizika od smrti, ali nije dokazano da samo glasanje produžava život.