Deset Božjih zapovijesti poznate su gotovo svakome ko je odrastao u hrišćanskoj tradiciji, ali manje je poznato da u Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) postoji i devet crkvenih zapovijesti.
One se odnose na molitvu, post, pričešće, poštovanje sveštenstva, ali i na svakodnevne životne odluke, poput sklapanja braka.
Za razliku od Deset Božjih zapovijesti, koje potiču iz Biblije i predstavljaju temeljne moralne principe hrišćanstva, crkvene zapovijesti uređuju vjerski život i obaveze pravoslavnih vjernika.
U tradicionalnom pravoslavnom katihizisu navedeno je devet takvih zapovijesti, a neke od njih i danas otvaraju zanimljiva pitanja o odnosu vjere, običaja i savremenog života.
Kojih je devet crkvenih zapovijesti?
Prema pravoslavnom učenju, devet crkvenih zapovijesti glasi:
-
Moliti se Bogu i slušati službu Božju svake nedjelje i praznika.
-
Držati postove pred Božić, Vaskrs, praznik Svetih apostola Petra i Pavla i Uspenje Presvete Bogorodice, kao i svake srijede i petka.
-
Poštovati sveštena lica.
-
Ispovijedati svoje grijehe i pričešćivati se tokom velikih postova.
-
Moliti se Bogu za one koji su na vlasti.
-
Držati postove i molitve koje odredi episkop u vrijeme velikih nevolja.
-
Ne upotrebljavati crkvene stvari za lične ili nedozvoljene svrhe.
-
Ne praviti svadbe za vrijeme posta.
-
Ne čitati jeretičke knjige.
Ove zapovijesti predstavljaju tradicionalna pravila crkvenog života, a njihov sadržaj navodi se i u pravoslavnim vjeronaučnim materijalima SPC.
Zašto se svadbe ne prave tokom posta?
Jedna od zapovijesti koja se neposredno odnosi na svakodnevni život jeste zabrana pravljenja svadbi tokom posta.
U pravoslavnoj tradiciji post je vrijeme uzdržavanja, molitve i duhovne pripreme, dok je svadbeno slavlje povezano s veseljem i gozbom.
Zbog toga se crkvena vjenčanja, po pravilu, ne obavljaju tokom višednevnih postova, kao ni u pojedinim drugim posnim danima.
Ipak, za posebne okolnosti vjernici se mogu obratiti nadležnom svešteniku, odnosno episkopu, koji odlučuje o mogućim izuzecima.
Šta znači moliti se za one koji su na vlasti?
Peta zapovijest nalaže vjernicima da se mole za ljude koji obavljaju državne i druge javne funkcije.
Takva molitva dio je pravoslavne bogoslužbene tradicije i ne podrazumijeva obavezno političko slaganje s onima koji vladaju.
Njeno značenje povezano je s molitvom za mir, odgovorno upravljanje društvom i dobrobit svih građana.
Zanimljiva je i deveta zapovijest, koja govori o nečitanju jeretičkih knjiga.
U tradicionalnom crkvenom tumačenju ona se odnosi na čuvanje pravoslavnog učenja od sadržaja koji se smatraju suprotnim vjeri.
To ne treba automatski poistovjećivati sa zabranom svakog upoznavanja drugih religija ili proučavanja drugačijih uvjerenja. Za razumijevanje ove zapovijesti važan je njen vjerski i istorijski kontekst.
Da li su crkvene i Božje zapovijesti isto?
Iako se obje grupe zapovijesti koriste u pravoslavnom vjerskom obrazovanju, između njih postoji važna razlika.
Deset Božjih zapovijesti zapisano je u Starom zavjetu i odnosi se na osnovne moralne obaveze čovjeka prema Bogu i drugim ljudima. Među njima su zabrane ubistva, krađe i lažnog svjedočenja, kao i zapovijesti o poštovanju roditelja i svetkovanju dana posvećenog Bogu.
Devet crkvenih zapovijesti, s druge strane, usmjereno je na način na koji vjernici učestvuju u životu Crkve, poštuju postove, prisustvuju bogosluženjima i pristupaju svetim tajnama.
Njihova svrha, prema pravoslavnom učenju, nije samo poštovanje određenih pravila već razvijanje duhovne discipline i odgovornosti prema vjeri i zajednici.