Mnogi ljudi vjeruju da su najljepše godine života vezane za mladost, dok se starenje najčešće povezuje sa gubicima, propuštenim prilikama i sve manjim mogućnostima.
Tri navike za kvalitetniji život u zrelijim godinama
- Kvalitetna prijateljstva važnija su od brojnih poznanstava
- Ne odlažite ono što vam znači
- Ostvarujte želje bez straha od godina
- Pomaganje drugima može donijeti osjećaj svrhe
- Emocionalna stabilnost često raste tokom starenja
Međutim, psihološka istraživanja pokazuju da emocionalni život ne mora da prati takav obrazac.
Naprotiv, sa godinama ljudi često postaju smireniji, bolje razumiju svoje potrebe i sve manje energije troše na stvari koje im ne donose istinsko zadovoljstvo.
Američka psihološkinja Laura Karstensen, profesorka na Univerzitetu Stenford i osnivačica Centra za dugovječnost, godinama proučava zašto se emocionalno blagostanje kod mnogih ljudi poboljšava tokom starenja.
Njena istraživanja ukazuju na zanimljiv fenomen. Naime, iako godine donose određene fizičke i životne izazove, ljudi često uspijevaju da razviju stabilniji i ispunjeniji emocionalni život.
Jedno od istraživanja koje je sprovela sa saradnicima pratilo je emocionalna iskustva odraslih tokom 10 godina.
Rezultati su pokazali da su učesnici, kako su starili, u prosjeku doživljavali manje negativnih emocija i pokazivali veću emocionalnu stabilnost.
To ne znači da svi automatski postaju srećniji poslije pedesete, niti da je ta godina posebna psihološka prekretnica.
Međutim, iz istraživanja Karstensenove objavljeno na naučnom portalu PubMec Central, mogu se izdvojiti tri važne pouke za kvalitetniji život u zrelijim godinama.
1. Ne treba vam mnogo ljudi, već oni uz koje se zaista dobro osjećate
Jedan od najzanimljivijih zaključaka istraživanja Karstensenove odnosi se na prijateljstva i društvene odnose.
Dok mlađi ljudi često nastoje da prošire krug poznanstava, upoznaju nove osobe i ostvare što više društvenih kontakata, u zrelijim godinama prioriteti se mijenjaju.
Ljudi postaju izbirljiviji kada odlučuju kome će pokloniti svoje vrijeme.
Karstensenova je ovaj fenomen objasnila u okviru svoje teorije socioemocionalne selektivnosti. Prema toj teoriji, kada ljudi postanu svjesniji ograničenosti vremena, sve veći značaj pridaju odnosima koji imaju emocionalnu vrijednost.
Zato manji broj prijatelja ne mora da bude znak usamljenosti ili povlačenja iz društva. Naprotiv, istraživanja pokazuju da kvalitetni, bliski odnosi mogu imati veći značaj za emocionalno blagostanje nego veliki broj površnih poznanstava.
Praktična pouka nije da poslije pedesete treba prekinuti kontakte sa ljudima, već da nije potrebno održavati svako poznanstvo po cijenu svog mira.
Mnogo više može značiti iskren razgovor sa bliskom osobom nego nekoliko društvenih susreta tokom kojih se osjećamo neshvaćeno ili iscrpljeno.
Naravno, važno je razlikovati svjesno biranje bliskih odnosa od neželjene društvene izolacije. Usamljenost može ozbiljno ugroziti psihološko blagostanje u bilo kojem životnom dobu.
2. Prestanite da odlažete ono što vam je zaista važno
Druga važna promjena odnosi se na način na koji ljudi doživljavaju vrijeme.
U mladosti je budućnost često u prvom planu. Ljudi ulažu energiju u obrazovanje, karijeru, materijalnu sigurnost i ostvarivanje ciljeva od kojih očekuju zadovoljstvo jednog dana.
Međutim, prema teoriji Karstensenove, sa promjenom doživljaja vremena mijenjaju se i životni prioriteti.
Sve važnije postaje ono što čovjeku donosi smisao i emocionalno zadovoljstvo u sadašnjosti.
To ne znači da poslije pedesete treba prestati sa učenjem, planiranjem ili ostvarivanjem ambicija. Naprotiv, zrelije godine mogu biti odličan period za razvijanje novih interesovanja i ostvarivanje davno odloženih želja.
Razlika je u tome što više nije neophodno da svaki cilj bude povezan sa društvenim priznanjem, statusom ili očekivanjima drugih ljudi.
Neko će željeti da promijeni posao, neko da nauči strani jezik, a neko da konačno pronađe vrijeme za putovanja, prijatelje ili jednostavniji svakodnevni život.
Istraživanja Karstensenove ukazuju i na to da svijest o prolaznosti vremena može povećati sposobnost uživanja u značajnim životnim trenucima.
Ljudi sa godinama često doživljavaju složenije emocije, u kojima istovremeno mogu biti prisutni radost, zahvalnost i tuga. Takva osjećanja nisu nužno znak nezadovoljstva, već mogu predstavljati dublje razumijevanje vrijednosti određenog trenutka.
3. Pronađite zadovoljstvo u tome da nekome budete važni
Treći zaključak odnosi se na pomaganje drugima i osjećaj da svojim postupcima doprinosimo nečijem životu.
Karstensenova je u svojim istraživanjima proučavala i promjene u prosocijalnom ponašanju, odnosno spremnosti ljudi da rade nešto korisno za druge.
U jednom eksperimentu učesnici različitih godina mogli su da svojim fizičkim aktivnostima zarađuju novac za sebe, bliske osobe ili humanitarne organizacije.
Istraživači su primijetili da su stariji učesnici povećavali fizičku aktivnost kada je njihov trud donosio korist humanitarnoj organizaciji, dok kod mlađih učesnika u toj situaciji nije uočeno isto povećanje.
Ovaj rezultat ne znači da su svi stariji ljudi nesebičniji od mlađih. On, međutim, ukazuje na to koliko osjećaj svrhe i doprinosa drugima može postati važan motivator u kasnijem životnom dobu.
U svakodnevnom životu to ne mora da podrazumijeva velike geste.
Ponekad je dovoljno pomoći prijatelju, prenijeti svoje znanje nekome mlađem, uključiti se u aktivnosti lokalne zajednice ili jednostavno izdvojiti vrijeme za osobu kojoj je potrebna podrška.
Važno je, međutim, da pomaganje drugima bude izvor zadovoljstva, a ne još jedna obaveza zbog koje se zanemaruju svoje potrebe.
Zašto pedesete mogu biti početak emocionalno kvalitetnijeg života?
Jedno od najvažnijih otkrića Karstensenove jeste da emocionalna stabilnost ne mora da slabi sa godinama.
Njena istraživanja sugerišu da stariji ljudi često rjeđe doživljavaju bijes, strah i druge negativne emocije, a u pojedinim okolnostima uspješnije usmjeravaju pažnju ka pozitivnim iskustvima.
To ipak nije univerzalno pravilo. Zdravstveni problemi, finansijske teškoće, gubitak bliskih osoba i usamljenost mogu značajno uticati na kvalitet života, bez obzira na godine, prenosi Nova.
Ipak, psihologija nudi drugačiju perspektivu od uobičajenog straha od starenja.
