Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas, 19. oktobra, obilježavaju Tomindan, praznik posvećen Svetom apostolu Tomi, za koji se vezuju brojni običaji i neobična narodna vjerovanja.
Prema narodnom predanju, na Tomindan ne treba započinjati nove poslove, a pojedine zanatlije tog dana odlažu alat i ne rade. U nekim krajevima vjeruje se i da Sveti Toma štiti domaćinstva od vukova, dok mu se pripisuje moć da donese kišu ili zaustavi nevrijeme.
Upravo zbog običaja da se praznik provede u porodičnom domu nastala je poznata izreka "Sveti Toma, sjedi doma".
Ipak, iza ovog praznika krije se mnogo više od narodnih zabrana. Sveti Toma bio je jedan od dvanaestorice Hristovih apostola, a njegovo ime i danas se povezuje s nevjericom, sumnjom i vjerom.
Zašto Svetog Tomu zovu "Nevjerni Toma"?
Sveti apostol Toma ostao je upamćen kao učenik koji nije odmah povjerovao u Hristovo vaskrsenje.
Prema Novom zavjetu, Toma nije bio prisutan kada se vaskrsli Isus Hristos prvi put pojavio pred apostolima. Kada su mu ostali učenici ispričali šta su vidjeli, rekao je da neće povjerovati dok sam ne vidi rane od klinova na Hristovim rukama i ne dodirne njegovo rebro.
Osam dana kasnije Hristos se ponovo pojavio među učenicima i pozvao Tomu da se uvjeri u njegovo vaskrsenje.
Tada je Toma izgovorio riječi koje su ostale zapisane u Jevanđelju:
"Gospod moj i Bog moj!"
Iz ovog događaja nastao je izraz "nevjerni Toma", koji se i danas koristi za osobu koja teško prihvata nešto bez dokaza.
Međutim, u hrišćanskom tumačenju Tomina sumnja nije ostala simbol nevjerovanja, već je postala svjedočanstvo o vjeri.
Šta se prema narodnom vjerovanju ne radi na Tomindan?
U narodu se Tomindan smatra danom koji bi trebalo provesti mirno, bez nepotrebnih poslova, svađa i sukoba.
Posebno je poznato vjerovanje da na ovaj praznik ne treba započinjati velike poslove, gradnju ili druge zahtjevne poduhvate.
U pojedinim krajevima izbjegavaju se i nepotrebna putovanja, pa se zbog toga kaže:
"Sveti Toma, sjedi doma."
Ovaj običaj ne znači da je vjernicima crkveno zabranjeno da napuste kuću. Riječ je o narodnom vjerovanju koje naglašava važnost porodičnog mira i poštovanja praznika.
Prema tradiciji, Tomindan je dan kada bi trebalo izbjeći svađe, posvetiti se porodici i molitvi, a oni koji slave krsnu slavu dočekuju goste.
Zašto stolari i zidari na Tomindan odlažu alat?
Sveti Toma smatra se zaštitnikom brojnih zanatlija, naročito onih koji rade s drvetom i bave se graditeljstvom.
Kao svoju esnafsku slavu proslavljaju ga stolari, drvodelje, bačvari, kolari, zidari, užari, bunardžije i drugi majstori.
Prema predanju, i sam Sveti Toma bio je vješt drvodelja.
Jedna od neobičnijih narodnih priča govori da mu se đavo jednom pojavio u liku lijepe djevojke kako bi ga iskušao.
Toma se, prema legendi, zagledao u nju, a zatim udario sječivom o kamen i otupio sjekiru.
Toliko se razljutio da je iz oblaka izazvao ogromnu kišu kojom je potopio đavola.
Zbog ovog predanja u pojedinim krajevima zanatlije na Tomindan ne rade, vjerujući da posao započet tog dana neće biti uspješan.
Sveti Toma, kiša i vukovi: Neobična narodna vjerovanja
U narodnoj tradiciji Sveti Toma ima posebno mjesto kao svetitelj koji se povezuje s vremenskim prilikama.
Vjeruje se da je dobio "pečat od oblaka", zahvaljujući kojem može da donese kišu kada je zemlji najpotrebnija.
Zbog toga su mu se ljudi u sušnim periodima obraćali molitvama, vjerujući da će pomoći da usjevi dobiju dragocjenu vodu.
Postoji i mnogo neobičnije predanje prema kojem bi Sveti Toma, kada bi se naljutio, mogao da izazove veliki potop, ali ga u tome sprečava Presveta Bogorodica.
U pojedinim krajevima vjeruje se i da ovaj svetitelj štiti domaćinstva i stoku od vukova.
Sva ova vjerovanja pripadaju narodnoj tradiciji i ne predstavljaju crkveno učenje o moćima svetitelja.
Kako se obilježava Tomindan i da li je slava posna?
Tomindan mnoge pravoslavne porodice obilježavaju kao krsnu slavu.
Pripremaju se slavski kolač i žito, pali se slavska svijeća, a porodica se okuplja uz molitvu i prazničnu trpezu.
Da li će slava biti posna ili mrsna zavisi od dana u sedmici i crkvenog kalendara.
Ove godine Tomindan pada u ponedjeljak, 19. oktobra, pa je slavska trpeza mrsna.
Za domaćine koji proslavljaju Svetog Tomu najvažniji su molitva, zajedništvo i poštovanje porodične tradicije, a ne raskoš slavske trpeze.
Kako je Sveti Toma stigao do Indije?
Prema crkvenom predanju, Sveti Toma je poslije Hristovog vaskrsenja i silaska Svetog Duha krenuo da propovijeda hrišćanstvo.
Njegov put vodio ga je kroz Palestinu, Persiju i sve do Indije, gdje je, prema predanju, osnovao hrišćanske zajednice i postavljao sveštenike i episkope.
Vjeruje se da je upravo u Indiji stradao mučeničkom smrću, nakon što su ga vojnici proboli kopljima.
Njegove mošti kasnije su prenesene u Edesu, a potom u Carigrad.
Za Svetog Tomu vezuje se i predanje o Uspenju Presvete Bogorodice. Prema tom predanju, zakasnio je na njen pogreb, a kada je na njegov zahtjev otvoren grob, u njemu nije pronađeno tijelo.
Da li je Tomindan isto što i Tomina nedjelja?
Iako su oba praznika povezana sa Svetim apostolom Tomom, ne obilježavaju isti događaj.
Tomindan se slavi 19. oktobra i posvećen je samom apostolu, njegovom životu i stradanju.
Tomina nedjelja, s druge strane, obilježava se prve nedjelje poslije Vaskrsa i posvećena je Hristovom javljanju apostolu Tomi, koji se tada uvjerio u vaskrsenje.
Zato se ime Svetog Tome u crkvenom kalendaru pojavljuje u dva različita praznična konteksta.