Vlasnici pasa koji žive sa mačkama često primjećuju neobične promjene u ponašanju svojih ljubimaca. Pas koji sjedi na naslonu kauča, trlja se o namještaj ili iznenada postaje oprezniji može djelovati kao da je počeo oponašati mačku. Iako psi zaista mogu usvojiti neke navike mačaka, taj proces nije jednostavno kopiranje.
Bihevioristi objašnjavaju da psi, kao izrazito društvene životinje, reaguju na svoju okolinu, a način na koji uče od mačaka otkriva mnogo o njihovoj fleksibilnosti. Naime, ne radi se samo o pukom oponašanju.
"Psi ne kopiraju ponašanje na način na koji to rade ljudi", kaže za Newsweek Brian Galea, profesionalni trener i biheviorista, prenosi Index.hr.
"Oni će mnogo vjerovatnije usvojiti ponašanje koje se temelji na emocijama. Pritom prate emocionalne reakcije drugih životinja u svojoj blizini."
Uticaj dobi i rane socijalizacije
Dob psa ključan je faktor u tome koliko će mačka uticati na njegovo ponašanje. Štenci, čiji se društveni doživljaj svijeta još razvija, znatno lakše usvajaju navike životinja iz svoje okoline nego odrasli psi.
"Ako su mlađi od osam sedmica, psi će se u potpunosti poistovjetiti s mačkama i oponašati neka njihova ponašanja", rekao je Galea.
Takvo štene može sjediti sa šapama podvučenim pod tijelo, penjati se na vrh kauča ili se trljati o predmete, slično kao što mačke iskazuju privrženost. Rana izloženost drugim vrstama temelj je socijalizacije i presudna je za kasniju prilagodljivost psa u interakciji s drugim životinjama.
Emocionalna usklađenost umjesto oponašanja
Psi ne reaguju samo na postupke mačaka, već i na emocionalno okruženje koje one stvaraju. Samouvjeren ili dominantan stav mačke može direktno uticati na ponašanje psa.
"Mačke znaju zaigrano gnjaviti pse, jednostavno zato što je njihov govor tijela psima veoma zastrašujući", kaže Galea.
Na primjer, razigrano štene koje uporno poziva mačku na igru naučiće usporiti ako mačka odgovori prijetećim pogledom ili ga ignoriše. Pas tada ne kopira mačku, nego uči o granicama i prilagođava svoje ponašanje. Zbog toga pas može djelovati smirenije i nezavisnije. "Vidio sam kako se mačja smirenost prenijela na psa, pogotovo u kombinaciji s njenim autoritativnim govorom tijela", dodao je Galea.
Učenje kroz posmatranje opreza
Suživot s mačkom može promijeniti pseću percepciju okoline. Ako mačka, na primjer, uporno izbjegava neku situaciju, pas može iz njene reakcije naučiti da je potreban oprez.
"Ako mačka ne želi hodati po mokroj travi, pas može zaključiti da je trava sumnjiva i početi je izbjegavati", objašnjava Galea.
Pas u tom slučaju ne usvaja novo ponašanje, već posmatra reakciju mačke i stvara vlastitu asocijaciju. Isto vrijedi za strah ili napetost. Ako mačka postane nervozna zbog određenog zvuka, pas takođe može postati svjesniji te prijetnje. Taj uticaj je obostran jer se i psi mogu uznemiriti ako vide druge životinje kako laju ili panično reaguju.
Pseća prilagodljivost je ključna
Sposobnost pasa da se prilagode životu s drugim vrstama proizlazi iz njihove duge istorije suživota s ljudima. Hiljadama godina su selektivno uzgajani da razumiju društvene signale i sarađuju. "Psi su izuzetno društveno fleksibilni", kaže Galea i dodaje: "Uzgajali smo ih da budu usklađeni s nama, da sarađuju i prate naše signale." Ta se fleksibilnost proteže i na druge životinje.
Psi koji odrastu uz mačke mogu stvoriti snažne veze i prilagoditi im se, naročito ako su im bili izloženi u ključnom periodu socijalizacije, od šeste do šesnaeste sedmice starosti. Ipak, neke osobine ne moraju biti naučene. Nezavisne pasmine poput Shiba Inua ponekad se opisuju kao "mačke u psećem tijelu" zbog svoje samostalnosti, što je odlika njihovog karaktera, a ne uticaja okoline.
Mačka ne mijenja temeljnu ličnost psa, već utiče na njegovo ponašanje unutar zajedničkog prostora. Dok štene može usvojiti neke mačje manire, odrasliji pas će prije naučiti biti smireniji, oprezniji ili pokazivati poštovanje prema mački. Kada vlasnici kažu da se pas "pretvara u mačku", to je samo potvrda izvanredne društvene prilagodljivosti psa.