O upotrebi azota za pumpanje guma se sve više govori. I pored toga što su dokazane brojne prednosti pumpanja guma ovim gasom, vozači vrlo često postavljaju pitanje zašto pumpati gume azotom.
Napretkom tehnologije značajno su uznapredovali i aparati za pumpanje guma azotom pročišćavajući vazduh direktno iz atmosfere preko svojih filtera do 99 odsto čistoće. Kapaciteti aparata su od jedan do 10 metara kubnih na sat.
Ispitivanja su pokazala da je pritisak u osam od 10 guma na putu neodgovarajući, odnosno da je mnogo manji od preporučenog.
Razlog tome je, osim nemara vozača, i fizičko svojstvo kiseonika, čiji molekuli bježe kroz mikropore gume, što za nekoliko nedjelja znatno smanji pritisak u gumama. Molekuli azota su, sa druge strane, puno veći i manje izlaze kroz pore gume, što održava konstantni pritisak tri do četri puta duže.
Azot u gumi štedi gorivo, smanjujući otpor na podlogu, što uzrokuje manju potrošnju goriva. Istovremeno, azot omogućuje bolje držanje na putu, smanjuje put kočenja (posljedica ispravnog i konstantnog pritiska u gumama). Isto tako azot eleminiše opasnost od eksplozije i prekomjernog trošenja gume. Gotovo potpuna odsutnost kiseonika u gumi štiti je od eksplozije, a budući da je azot inertni gas smanjuje povećanje temperature uzrokovane trenjem (što uzrokuje deformaciju bočne strane gume) za 17 do 21 odsto. Azot je neophodan za teška teretna vozila, koja prevoze opasne i zapaljive materije. Produžuje životni vijek gume, eliminiše oksidacijska oštećenja, a sprečava i nastajanje vodene pare, koja je glavni razlog rđanja čeličnih felgi.
Koliko je bitan pravilan pritisak u gumama najbolje govori podatak da ukoliko nije dobar može dovesti ne samo do pojačanog trošenja guma već i do oštećenja trapova.
Jedan od sigurnih znakova da pritisak nije dobar je `rvanje` s volanom tokom vožnje ili nepravilno trošenje guma. Upozoravamo da ova dva simptoma ne treba striktno pripisivati neujednačenom pritisku, već i nepodešenoj geometriji vješanja.
Pojačano, ravnomjerno trošenje obje ivice ukazuje na vožnju s preniskim pritiskom. Istrošena sredina gume posljedica je vožnje s previsokim pritiskom u gumama. Pojačano trošenje jedne ivice (spoljne ili unutrašnje) na obje gume ukazuje na pogrešnu geometriju točkova.
Ako se jedna guma troši sa spoljne, a druga sa unutrašnje strane, radi se o pogrešno podešenom upravljačkom mehanizmu. Pojačano trošenje spoljne ivice jedne ili obje prednje gume ukazuje na grešku u bočnom nagibu ili usmjerenosti točkova.
Zbog toga vam savjetujemo da odmah provjerite ispravnost kuglastih zglobova i amortizera te podesite geometriju točkova i balansirate ih. Ako su se bokovi gume previše istrošili, treba da kupite nove gume.