Volkswagen Buba, njezina sportska izvedenica Porsche 911 i Citroën 2CV (Spaček) najpoznatiji su automobili koji su koristili, danas napuštenu, koncepciju vazdušnog hlađenja motora.
Takvi su bili i Porsche 356, Citroën Dyane, Ami i LN, NSU Prinz 4L 1000 C, 1200 C, TT i TTS, Fiat Nuova 500 i 126/126p, Tatra T603, 613, 700, Trabant P50, 600 i 601, Zaporožac ZAZ-965, 966 i 968, Honda 1300 te zloglasni Chevrolet Corvair, Citroën GS, "Evropski auto 1971. godine", koji je imao gadnih problema s hlađenjem 3. i 4. cilindra.
Zbog pregrijavanja trošila su se bregasta osovina, karike i cilindri, jer je drugi cilindarski red hladio djelomično zagrijan vazduh, nakon prestrujavanja prvog. Od toga su patili i 2-redni 18-cilindarski radijalni motori legendarnog bombardera B-29 Superfortress.
Zli jezici kažu da su u Alfa Romeu, pri razvijanju Alfasuda iz 1971., kopirali sve od GS-a, osim podvozja i hlađenja (ugradili su vodeno). Koncepciju koju je imala i zadržala većina dvotočkaša koristili su i njemački kamioni Magirus-Deutz te njihove slavne izvedenice TAM iz Maribora.
Genijalan koncept strujanja vazduha u Volkswagen "Bubi" poboljšava aerodinamiku i intenzitet hlađenja. Zbog hladnjaka ulja taj se motor nije pregrijavao ni u afričkim uslovima.
Prisilno hlađenje nužno je kod motora automobila i skutera, dok većina velikih motocikala koristi slobodno. Kod skutera i motocikala vazdušno hlađenje koristi se i dalje - kod skutera u pravilu prisilno, uz pomoć ventilatora, odnosno propelera, a kod većih se koristi slobodno, po čemu je poznat legendarni BMW-ov bokserski 2-cilindraš. Automobili vazdušno hlađenje koristili su isključivo u verziji s prisilnim strujanjem uz pomoć ventilatora i duvala.
Redni 4-cilindarski bokser "Bube", za razliku od istovrsnog Citroëna GS (1979. - 1986.) nije imao problema s hlađenjem, jer poprečno nastrujavanje na oba cilindarska reda daje svjež vazduh. To je mana uzdužnog strujanja. Zbog toga je na GS-u dolazilo do pregrijavanja i ubrzanog trošenja cilindara i klipova iz drugog reda (trećeg i četvrtog), jer su se hladili vazduhom koji se već djelomično ugrijao prestrujavanjem prvog cilindarskog reda.
Hladnjak ulja za podmazivanje, u struji vazduha, nužan je radi poboljšavanja hlađenja najopterećenijih dijelova motora. Dinamo (do 1967.), odnosno alternator na istoj je osovini kao ventilator, što je genijalno, a služi i kao zaštita, jer pucanjem remena pali se lampica punjenja struje
Prednosti
Sa vazdušnim hlađenjem motor je pouzdaniji i jednostavniji nego onaj sa tečnošću, lakše se održava i nema problema sa zaleđivanjem, koje izaziva pucanje bloka. Budući da nema rashladne tečnosti, ni pumpe, hladnjaka, osjetljivog termostata i crijeva, lakše ga je održavati. Bila je to odrednica stvaranja "Bube" iz 1938. Posljednji Mohikanci: Porsche 911 serije 993 (do 1998.) i brazilska VW Buba (do 2003.).
Mane
Zračno hlađenje u automobilskom motoru imalo je previše mana da bi opstao Bučnije je, ventilator troši više energije od vodene pumpe i povećava potrošnju goriva, radna temperatura znatnije zavisi o vanjskoj, hlađenje unutrašnjosti je problematično, a zbog visokih temperatura teško ispunjava emisione standarde.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.