Auto zanimljivosti

Pratite nas na Google news

Kako je britanski major spasio Hitlerovu Bubu?

Kako je britanski major spasio Hitlerovu Bubu?
Foto: Autoportal.hr | Kako je britanski major spasio Hitlerovu Bubu?
N.N.

Amerikanci i Rusi u Volkswagenovu fabriku su ušli 1945. Nacrti Hitlerovog automobila za narod, međutim, nisu ih zanimali. Fabriku su prepustili britanskoj vojsci, a šef je postao 29-godišnji Ivan Hirst, major i optički inženjer.

"Rekli su mi da preuzmem neku nacističku fabriku. Pitao sam nadređene što trebam napraviti, a oni su mi odgovorili ništa", pričao je Hirst. Britanski major, s pukovnikom Čarlsom Radklifom, ipak nije sjedio prekrštenih ruku.

Kad je došao u Volfsburg, upozorili su ga da se nalazi u nacističkom gradu, koji je vrlo opasan i nesiguran. Hirst je zbog toga stalno nosio pištolj na posao. Na odlasku 1949. radnici su mu željeli pokloniti Bubu, no Hirst je to odbio, pa su mu poklonili maketu automobila koji je spasio. 

Preminuo je 2000. u 85. godini, a o Bubi je samo jednom pričao.

"Nije to savršen auto, ali je bio jako dobar, pouzdan. Možda su ga malo predugo proizvodili", istakao je mjesec dana prije smrti gostujući u emisiji Top Gear.

Očistili su razrušenu fabriku, a kako su mnoge mašine preživjele bombardovanje, Hirst i Radclif prema pronađenim nacrtima vrlo brzo su pokrenuli proizvodnju Bube. Cilj im je bio konstruisati automobil za savezničku vojsku i pokrenuti ekonomiju u razrušenoj Njemačkoj. Hirst je uspio, pak, uvjeriti britansku vojsku da naruči 20.000 primjeraka Bube.

Ferdinand Porše možda jeste tvorac jednog od najpoznatijih automobila ikad konstruisanih, no bez Hirsta Buba bi bila zaboravljena i ne bi imala svoju slavnu istoriju.

Britanska vojska na čelu fabrike bila je četiri godine i u tom periodu na drumove je "izbacila" 50.000 automobila. 

Legendarni Volkswagenov auto proizvodio se od 1938. do 2003. Ukupno je u tom periodu proizvedeno 21.529.464 Buba. Najviše u Njemačkoj, nešto više od 15 miliona, te još 3,5 miliona u Brazilu. Posljednji primjerak izašao je iz fabrike u Meksiku.

Stanovnici Wolfsburga zahvalili su se Hirstu te jedna ulica u "vučjem gradu" nosi njegovo ime. Tokom rata u VW-ovoj fabrici proizvodila su se vojna vozila i popravljali avioni.Njemačkoj je fabrika vraćena 1949. Hirst je za šefa postavio Hajnca Henriha Nordhofa, koji je prije radio u Opelu, a u Volkswagenu je bio do smrti 1968.

(autoportal.hr)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije