Livanjski "Divlji konji" su izvanredna turistička atrakcija, predstavljaju velik potencijal u tom sektoru no ukoliko se o njima ne bude vodila briga imat ćemo velike probleme zbog šteta koje se događaju na saobraćajnicama i činjenice da stanište na kojem obitavaju neće moći podnijeti njihov brzi prirast koji se svake četiri godine udvostručuje.
Ovo je rečeno na radnom sastanku o temi Zakonodavno – institucionalni okvir za upravljanje krdom divljih konja na platou Krug planine koji je održan u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanskog kantona i na inicijativu ministra Bože Perića u Livnu.
"Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije je pozvalo sve sudionike da daju svoj doprinos u cilju pronalaska rješavanja ovog problema. Na raspolaganju imamo Veterinarski fakultet sa Zagrebačkog Sveučilišta sa svim svojim resursima, stručnu pomoć nudi nam i Agronomski fakultet iz Mostara kao i Zavod za hranu i veterinarstvo Hercegbosanske županije te vjerujem što se tiče struke da ćemo dobiti sve moguće potrebne parametre i analize. Nadam se da je ovo samo jedan u nizu sastanaka koje ćemo imati po pitanju upravljanja krdom "divljih konja", rekao je ministar Božo Perić.
On je podsjetio da su tzv. "divlji konji", u suštini domaće životinje a sve poslove vezane za životinje obavlja mahom veterinarska i stočarska struka koja je usko vezana s redovnim poslovima Ministarstva. Takođe, taj prostor je MInistarstvo dodijelilo Hercegbosanskim šumama i lovcima na korištenje.
Na početku sastanka razgovaralo se o zakonodavnom modalitetu upravljanja krdom "divljim“ konjima, prvenstveno kako izraditi studiju upravljanja, ko će odrediti područje na koje mogu obitavati, na koji način dati pravo upravljanja, kako finansirati i kako ostvariti saradnju s turističkim sektorom.
Profesor na Agronomskom fakultetu Univerziteta u Mostaru Vinko Batinić prezentovao je "divlje konje“, njihovu istoriju, procjenu brojnog stanja, boju, alat, organizaciju krda, hranidbu, vodu, kontrolu plodnosti kao i nedostatke - odnosno probleme s nedostatkom vode, probleme s hranidbom u zimskim mjesecima, probleme s nedostatkom soli-minerala, napadima vukova. Ovo je većina razloga zbog čega konji stvaraju saobraćajne nesreće, ugrožavaju privatne posjede i nasade, smanjuju pašne prostore i količine vode iz lokvi za ostalu stoku.
Model upravljanja divljim konjima u svijetu prezentovao je predstavnik Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBK Marko Barać.
Na koncu je zaključeno kako je ovaj radni sastanak dobar put i početak koji vodi kvalitetnom rješavanju pitanja "divljih konja“ koji jesu velik problem ali isto tako i neprocjenjivo blago livanjskog kraja kao i cijele Hercegbosanskog kantona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.