Agrar

Ko će hraniti BiH? Farme se gase, a uvoz sve veći

Ko će hraniti BiH? Farme se gase, a uvoz sve veći
Foto: Dejan Rakita/PIXSELL | Ko će hraniti BiH? Farme se gase, a uvoz sve veći
R.B.

TUZLA, BIJELJINA - Domaća proizvodnja hrane u Bosni i Hercegovini suočava se sa sve većim problemima, dok se farme gase, površine pod pšenicom smanjuju, a troškovi proizvodnje rastu. Istovremeno, BiH godišnje uvozi milijarde maraka poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, zbog čega se postavlja pitanje koliko će građani u budućnosti plaćati hranu i koliko će zemlja zavisiti od stranih proizvođača.

Najvažnije

  • Domaće farme se gase, proizvodnja hrane opada
  • BiH uvezla poljoprivredno-prehrambene proizvode za 5,3 milijarde KM
  • Poljoprivrednici upozoravaju na sve skuplju domaću proizvodnju

Dok potrebe za hranom rastu, uslovi za njenu proizvodnju postaju sve neizvjesniji. Evropska unija za sezonu 2026/27. prognozira proizvodnju 262 miliona tona žitarica, što je čak za 9,6 odsto manje nego godinu ranije. Posljedice takvih kretanja osjećaju i domaći poljoprivrednici. Iako vremenske prilike nisu jedini problem, sve skuplja proizvodnja dodatno otežava opstanak.

Sve manje površina pod pšenicom

"Ove godine vidim da je enormno manje površina pod pšenicom, u odnosu na prošlu godinu. I iz razloga teže pripreme zemljišta i iz razloga cijene repromaterijala. Kad mi svu tu pšenicu proizvedemo, izborimo se sa svim nametima i problemima, onda dođemo na mlin gdje tu pšenicu damo i čekamo kad će neko odrediti cijenu", govori proizvođač Mustafa Gradaščević za Federalnu TV.

Slična slika i u stočarstvu. Gašenje farmi ne znači samo manje proizvedenog mlijeka i mesa, nego i gubitak radnih mjesta, smanjenje otkupa i udar na čitav lanac koji zavisi od domaće proizvodnje.

"Na području grada Živinica ugasile su se dvije velike farme, koje broje oko 250 grla, što je izuzetno značajno za proizvodnju mlijeka na području cijele države", pojašnjava Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka TK.

"Isto tako kada govorimo o izvozu crvenog mesa, 30 godina mi ne možemo izvoziti u EU. A nama sve ulazi. Zar je moguće da nemamo neko rješenje 30 godina", ističe Miljan Erbez, stručni saradnik u Udruženju proizvođača mlijeka Republike Srpske.

Domaći proizvođači teško se nose sa konkurencijom iz uvoza

Susjedne zemlje primjenjuju diferenciranu stopu PDV-a, čime svojim proizvođačima olakšavaju troškove proizvodnje, sa druge strane, bosanskohercegovački proizvođači nemaju tu pogodnost. Svakodnevno suočeni sa visokim ulaznim troškovima i ograničenom podrškom, teško se nose sa konkurencijom iz uvoza.

"Hrvatski poljoprivrednik ima 5 odsto na te inpute. I on je odmah, u startu, za 12% konkuretniji od nekog ovdje našeg seljaka koji ima 12 ovaca, 5 krava, daj da se smilujemo na tu kategoriju jer to je 70.000 porodica! Neka je po četiri člana - to je 280.000 ljudi", dodaje Erbez.

Koliko je takav položaj rizičan, pokazuju i podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni.

BiH uvezla više od 5,3 milijarde KM hrane

Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla više od 5,3 milijarde maraka poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je izvoz iznosio tek nešto više od 1,2 milijarde.

"Mi najveći prblem možemo da imamo jer smo uvozno orijentisani, ovdje se sve živo uvozi, ja mislim 95 odsto, a ne možemo ni 5 odsto potreba obezbijediti iz domaće proizvodnje", konstatovao je Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Zvono Bijeljina.

U zemlji koja sve više zavisi od hrane iz uvoza, svaki poremećaj na svjetskom tržištu može se preliti i na domaće cijene.

Za bh. domaćinstva koja već teško pokrivaju osnovne troškove, pitanje više nije samo koliko će hrana koštati, već hoće li moći da je priušte.

Video
Najčitanije