U vremenu kada se sve više malih poljoprivrednika okreće alternativnim kulturama, priča Marine Stefanović nudi inspiraciju i potvrđuje da spoj znanja, intuicije i porodične podrške može uroditi plodom – doslovno.
Dok i u regionu raste interes za aroniju zbog njenih ljekovitih svojstava i tržišnog potencijala, Marinina priča pokazuje kako se uspjeh može ostvariti i bez početnog kapitala, ali uz vjeru, trud i jasnu viziju.
Plantaža aronije Marine Stefanović nalazi se nedaleko od Zaječara, prema Lubnici, a posađena je u proljeće 2012. godine. Danas je to uspješna priča, ali njen početak bio je sve samo ne jednostavan.
„Ideja o aroniji bila je Božija“
“Uvek volim da spomenem da je ideja o uzgoju aronije, u stvari, Božija. Odavno sam proučavala kako se uzgaja, ali sam isto tako znala da mi je za to, pre svega, potreban novac. Nisam odmah htela da tu ideju podelim sa bratom koji je tada boravio u Grčkoj, pa sam tu želju čuvala samo za sebe”, započinje Marina za Agroklub.
Sudbina ili slučajnost – presudna je bila jedna poljoprivredna emisija koju su istovremeno gledali i Marina u Srbiji, i njen brat u Grčkoj. U emisiji se govorilo baš o uzgoju aronije. Brat je odmah nakon emisije pozvao i upitao je da li želi da joj pošalje novac za sadnice – ponudu koju je Marina bez razmišljanja prihvatila. Tako je na pola hektara posadila prve biljke.
“Sa željom da primenim sve što sam dotad naučila o ovoj čudesnoj biljci, u rupu gde se postavlja sadnica najpre sam stavila stajnjak, supstrat, zeolit i humus od kalifornijskih glista”, objašnjava Marina. Dodaje i važnu pouku: “Ako biljci uskratite hranu prilikom sadnje, ona će vama uskratiti rod narednih godina”.
Već prve godine aronija je rodila, a već druge godine Marinina plantaža dala je više od dvije tone ploda. Glavni izazov bila je rutava buba koja napada biljku u fazi cvjetanja, ali je upornim ručnim skupljanjem spriječila veće štete.
Prerada kao naredni korak: sok, slatko i džem
Kako bi dodala vrijednost svom proizvodu i odgovorila na zahtjeve tržišta, Marina je uz svježu aroniju počela da pravi i prerađene proizvode: matični sok, slatko i džem.
“Slatko od aronije pravi se na uobičajen način – na kilogram šećera ide isto toliko aronije i sve se kuva zajedno”, objašnjava. Džem se, pak, priprema od samljevenog ploda, sa ili bez šećera, u zavisnosti od narudžbe.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.