Prve procjene ukazuju da su pčelari u Srbiji ove zime izgubili u prosjeku više od polovine pčelinjih zajednica, dok stručnjaci upozoravaju da bi dodatne probleme tokom proljeća mogli izazvati nozemoza i varoa. Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) poziva na pravovremene mjere kako bi se ublažile posljedice.
Šta treba da znate:
- SPOS procjenjuje da prosječno uginuće pčela ove zime prelazi 50 odsto.
- Kao mogući uzroci navode se nedostatak polena, varoa i sve prisutnija nozemoza.
- Pčelarima predstoji sanacija gubitaka i priprema zajednica za proljećnu pašu.
- U tekstu pročitajte koje mjere stručnjaci preporučuju i na koju novu prijetnju upozoravaju.
"Slične informacije stižu i iz ostatka Evrope, iz susjedne Mađarske skoro identične. Imaju do 50 odsto gubitak, a preživjele pčele su slabije nego što bi pčelari voljeli. U SAD se već prijavljuju gubici veći od 50 odsto", navode u ovoj organizaciji.
Naime, kako preciziraju, ono što se može zapaziti na pčelinjacima u Srbiji jeste veliki procenat slabih društava među preživjelima, dok u uginulim društvima uglavnom ima hrane.
"Od mogućih uzroka uginuća izdvaja se nedostatak polena prošlog ljeta, prije i tokom perioda odgajanja zimskih pčela. Zatim, varoa koja je u mnogim krajevima ove godine pričinila znatne štete (u periodu suše štete su i veće), mada je bilo i krajeva gdje nije prijavljena njena veća invazija."
Prijetnja od nozemoze
Na kraju, ali vjerovatno ne i na posljednjem mjestu, prvi izvještaji koji stižu ukazuju na to da je nozemoza prisutna u značajnijem obimu.
"Iako je bitan faktor, malo joj se pažnje posvećuje generalno. Blage zime pogoduju nozemozi, jer temperature od oko -20 stepeni uništavaju spore na saću i u medu van klubeta i time smanjuju infketivnost tokom proljećnog razvoja. Problemi sa njom tokom ovog proljeća se tek mogu očekivati", upozorava SPOS.
Koje radove treba obaviti u pčelinjaku tokom marta?
Pred pčelarima je težak period saniranja gubitaka i uklanjanja uginulih zajednica sa pčelinjaka, uz sanitarno uklanjanje mrtvih pčela, zatim njegovanje oslabljenih preživjelih društava i spajanje društava pred pašu.
"Razrojavanje nakon paše radi popune gubitaka, prihrana sa čajevima od biljaka koje su naučno potvrđene da umanjuju infektivni potencijal nozemoze (majčina dušica i pelin), tokom godine tretman varoe sredstvima na bazi timola koji takođe dokazano razara spore nozemoze i slično."
Koji je ključ za suzbijanje varoe?
Što se tiče varoe, naglašavaju, ključ njenog kvalitetnog suzbijanja je prije svega u pravovremenosti tretmana, a dosta manje u izboru registrovanog lijeka.
"Vrijeme je da počnemo da se lagano vraćamo i mravljoj kiselini, kako bismo stekli iskustva u radu sa njom. Iako ubija i do 30 odsto varoa u zatvorenom leglu, definitivno je najzahtjevnije sredstvo u borbi protiv varoe po pitanju znanja i iskustva u primijeni, pa je pčelari izbjegavaju u širokom luku", kažu u SPOS, dodajući da će iskustvo sada biti više nego potrebno, jer postoji prijetnja od nove štetočine - tropilelaps.
Pročitajte još:
"Po prvim informacijama, jedino je mravlja kiselina uspješno može suzbiti, odnosno držati pod kontrolom. Tropilelaps je u međuvremenu već stigao u Rusiju, Gruziju, a prvi izvještaji iz Ukrajine govore da je stigao i tamo, što znači da nam se neumitno približava. Sada je već izvijesno da nema šanse da ne dođe i u Srbiju, pitanje je vremena", zaključuju iz ove organizacije, prenosi Agroklub.rs.