BANJALUKA - Nakon neuspješne inicijative prema vlastima BiH za trgovinsku zaštitu od prekomjernog uvoza piva, domaći pivari bi spas od uništenja mogli potražiti u posebnom poreskom tretmanu po uzoru na praksu pojedinih zemalja Evropske unije.
Prema zvaničnim podacima, potrošnja domaćeg piva u BiH svake godine opada u odnosu na potrošnju uvoznog piva da bi u 2011. građani na jednu flašu popijenog domaćeg piva popili više od dvije flaše uvoznog piva, uglavnom iz Srbije i Hrvatske.
Iako su iz Odbora pivarske industrije BiH godinama upozoravali da smo zemlja s najvećim omjerom potrošnje stranog piva u Evropi, u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH nisu našli argumente da od Komiteta regionalne zone slobodne trgovine CEFTA zatraže zaštitu domaće proizvodnje piva.
U Odjeljenju za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH sada nude drugačije rješenje koje bi išlo u korist podizanja konkurentnosti domaćih pivara.
Različit oporeziv sistem za male i velike pivare je dobra praksa EU
Makroekonomista Aleksandar Eskić u svojoj analizi ukazuje da evropska praksa prepoznaje značaj i posebno tretira "male nezavisne pivare" sa godišnjom proizvodnjom do 200.000 hektolitara. Naime, zemljama članicama EU daje se mogućnost da uvedu sniženu stopu akcizne obaveze koja može biti do 50 odsto manja od standardne nacionalne stope.
Termin "mala nezavisna pivara" odnosi se na pivaru koja je pravno i ekonomski nezavisna od bilo koje druge pivare i ne funkcioniše na bazi licencnih prava.
"Mnoge zemlje su iskoristile ovu mogućnost i time znatno unaprijedile domaće tržište piva i performanse lokalnih ekonomija na koja su usmjereni ovi mali proizvođači. Države koje imaju najveću tradiciju - Njemačka i Češka, imaju čak po pet sniženih stopa u zavisnosti od obima proizvodnje malih pivara", ističe Eskić.
Kao posebno interesantan primjer navodi Portugal koji se u Briselu izborio za povećanje granice za "malu nezavisnu pivaru" na 300.000 hektolitara za pivo iz regiona Madeire, za koju se odluka primjenjuje do kraja 2013.
Analogno tome, ocjenjuje da BiH može uspostaviti institut malih nezavisnih pivara s proizvodnjom do 500.000 hektolitara u prvoj godini (kako bi se u cenzus uklopile sve domaće pivare), s obzirom da se BiH još nije dužna striktno pridržavati ograničenja koja važe za zemlje članice EU. Smatra mogućim postepeno svake godine smanjivati taj prag za, primjera radi, 50.000 hektolitara da bi nakon šest godina zadovoljila uslov EU od maksimalno 200.000 hektolitara.
Pri tome ukazuje da visina akcize za "male nezavisne proizvođače" piva može ostati na postojećem nivou od 0,20 KM po litru s obzirom da je to u nivou minimalne visine akcizne obaveze utvrđene direktivom EU. Za pivare koje prelaze postavljeni prag proizvodnje, kao i za uvoznike važila bi viša stopa akcizne obaveze koja bi predstavljala standardnu minimalnu nacionalnu stopu koja bi se izračunala korigovanjem postojeće stope za stopu inflacije u prethodnom periodu.
"Ovim bi se zasigurno zaštitili interesi 'malih, nezavisnih proizvođača' piva što je potpuno u skladu s pozitivnom zakonskom praksom EU, a samim tim i privredni i društveni interesi BiH", ocjenjuje Eskić.
Bh. pivari pozdravljaju takav prijedlog ističući da bi ga vlasti trebale razmotriti u cilju spasavanja domaće proizvodnje koja sve više posrće pod naletom multinacionalnim kompanija koje napadaju preko preuzetih pivara u okruženju. Vodeći konkurenti su "CVC Capital Partners" (Apatin, Zagreb i Nikšić), "Heineken" (Karlovac i Novi Sad) i "Carlsberg" (Čelarevo i Koprivnica).
Nikolas Peni, direktor "Banjalučke pivare", koja je lani proizvela 280.000 hektolitara piva uvođenje instituta "male nezavisne pivare" s povećanim pragom proizvodnje smatra odličnim prijedlogom.
"Pivare u BiH se bore s kompanijama koje su 10 do 100 puta veće od nas. Različit oporeziv sistem za male i velike pivare je dobra praksa EU i bio bi najrealniji način da se pozabavimo postojećim problemom i stvorimo stimulaciju domaće proizvodnje. Tragedija je da imamo kapacitete koji se ne koriste i kao posljedicu toga imamo iznos novca i radnih mjesta iz države", naglašava Peni.
Evropska praksa prepoznaje značaj i posebno tretira "male nezavisne pivare" sa godišnjom proizvodnjom do 200.000 hektolitara
On kaže da se zaštita domaće pivarske industrije na kraju, ipak, svodi na pitanje političke volje za koju kaže da do sada nije postojala.
Petar Milanović, nekadašnji čelnik Spoljnotrgovinske komore BiH, skeptičan je da će vlasti i sada bilo šta preduzeti napominjući da su uvoznički lobiji spriječili zaštitu domaće proizvodnje 2004. i 2005. godine kada je počeo snažan uvoz piva iz okruženja.
"Prije sedam godina je propuštena prilika da se nešto uradi i sada je, bojim se, kasno, jer su se multinacionalne kompanije pozicionirale na našem tržištu. Sada više nema drastičnog godišnjeg rasta uvoza piva kao nekada, i samim tim nema realnog osnova za bilo kakve promjene. One se mogu desiti samo jakom političkom voljom na svim nivoima, ali ne vjerujem da ona postoji", pesimističan je Milanović.
Uvoz piva u BiH
Godina Vrijednost
2008. 133,6 miliona KM
2009. 132,8 miliona KM
2010. 130,4 miliona KM
2011. 136,2 miliona KM
Izvoz piva iz BiH
Godina Vrijednost
2008. 3,1 milion KM
2009. 2,8 miliona KM
2010. 4,8 miliona KM
2011. 4,5 miliona KM