BERLIN - Evropa se nalazi u najtežim trenucima nakon 2. svjetskog rata. Padne li evro, pašće i Evropa. To se ne smije dogoditi, kazala je njemačka kancelarka Angela Merkel u obraćanju Bundestagu u srijedu popodne.
Merkel je u njemačkom parlamentu upregla sve snage kako bi poslanike uvjerila da je nužna njihova podrška za podebljavanje kriznog fonda sa sadašnjih 440 milijardi na više od bilion evra.
Kako je kazala Angela Merkel, veći krizni fond nužan je da bi se zaštitilo i druge zemlje kojima prijeti dužničko ropstvo poput Grčke. Bundestag je velikom većinom (503 od 596 glasovalo je za) prihvatio prijedlog Merkelove i odlučio da njemački udio u zaštitnom kišobranu EU ni u kojem slučaju ne smije preći 211 milijardi evra.
Nakon Bundestaga Merkelova je odjurila u Brisel, gdje je u srijedu naveče počeo samit EU, već drugi u tri dana. Sve oči čelnika EU uprte su upravo u Angelu Merkel jer mnoge zemlje članice evrozone više nisu u stanju plaćati svoje dugove te se čini da samo još Njemačka ima dovoljno novca da im pomogne. Njemačka će pomoći, ali zauzvrat traži veći nadzor nad privredama dužnika, a takav je zahtjev u tim zemljama zazvučao kao poziv na uzbunu.
Njemačka je već pola vijeka, zajedno s Francuskom, motor EU. Opterećena krivnjom za užase 2. svjetskog rata, industrijski megadiv Njemačka imala je ključnu privrednu, a Francuskoj prepustila ulogu političkog lidera EU. U ovim novim okolnostima kada se Njemačka pojavljuje kao spasilac EU, mnogi strahuju od njenog povećanog političkog uticaja. Od političkog snaženja Njemačke, čini se, najviše strahuje prvi susjed Francuska. Nakon njemačkog ujedinjenja, zastrašena njenom veličinom i moći, upravo je Francuska zatražila da Nijemci odustanu od svoje snažne marke te zahtijevala povezivanje u zajedničku evropsku valutu - evro.
Analitičari upozoravaju da samit u Briselu neće donijeti konkretne mjere spasa. Ipak, sigurno je da je Angela Merkel u Brisel stigla ojačana snažnom potporom Bundestaga. Istovremeno, Francuska je upozorila na opasnost da bi samit mogao doživjeti neuspjeh. Veliki problem mogao bi biti različit pristup rješenju krize prvih igrača EU, Berlina i Pariza. S druge pak strane, na prošlom samitu, održanom u nedjelju, došlo je do otvorenog sukoba francuskog predsjednika i britanskog premijera. Nikola Sarkozi otvoreno je napao Dejvida Kamerona da se miješa u probleme evrozone iako Velika Britanija nije članica monetarne unije.
- Propustio si dobru priliku da začepiš. Dosta nam je vaše kritike i naređivanja. Kažete da mrzite evro, a sada se miješate - nimalo diplomatski obratio se Kameronu Sarkozi.