Evro je trgovanje u petak završio na 1,1160 dolara, uz pad od 0,20 odsto, dok investitori procjenjuju hoće li nova povećanja kamata Evropske centralne banke biti dovoljna da podrže zajedničku valutu.
Banka MUFG očekuje dva dodatna povećanja depozitne kamatne stope, u decembru 2026. i martu 2027. godine, čime bi ona dostigla tri odsto. Druge velike banke smatraju da bi ciklus mogao biti završen već poslije decembarskog povećanja, navodi ecr.
U središtu njihovih procjena nalaze se skupi energenti, kretanje osnovne inflacije i pritisci na tržištu državnih obveznica, posebno zabrinutost zbog francuskih javnih finansija.
Šta je ECB odlučila na posljednjoj sjednici?
Evropska centralna banka je u četvrtak, 29. oktobra, zadržala depozitnu kamatnu stopu na 2,50 odsto.
U obrazloženju je upozorila da rast cijena energije povećava rizike za inflaciju i istovremeno slabi izglede za privredni rast. S druge strane, stroži uslovi finansiranja već ograničavaju ekonomsku aktivnost.
ECB je naglasila da će odluke donositi na osnovu novih podataka, od sjednice do sjednice, bez unaprijed utvrđene putanje kamata.
Za evro to znači djelovanje suprotstavljenih faktora. Očekivanje viših kamata može povećati privlačnost ulaganja u evrima, ali rast troškova zaduživanja izazvan nepovjerenjem prema državnim finansijama može oslabiti povjerenje u istu imovinu.
Zašto MUFG očekuje kamatnu stopu od tri odsto?
Analitičari MUFG-a Henri Kuk i Li Hardman smatraju da trajanje energetskog udara povećava opasnost od širenja poskupljenja na ostatak ekonomije.
"U skladu s procjenom ECB-a, i dalje vidimo relativno malo dokaza da cijene energije izazivaju sekundarne efekte. Međutim, trajanje energetskog udara povećava rizik da će se cjenovni pritisci proširiti", navode.
Skuplja energija može povećati troškove proizvodnje i usluga, ali i zahtjeve zaposlenih za većim platama. Time bi inflacija mogla ostati povišena i nakon stabilizacije cijena goriva.
MUFG zato zadržava prognozu dva povećanja od po 0,25 procentnih poena, u decembru i martu. To je prognoza banke, a ne najavljena odluka ECB-a.
Šta pokazuju procjene oktobarske inflacije?
Crédit Agricole, nakon objavljivanja nacionalnih podataka, procjenjuje da je ukupna inflacija u evrozoni u oktobru iznosila 3,97 odsto.
Osnovnu inflaciju, koja isključuje energiju, hranu, alkohol i duvan, procjenjuje na 2,48 odsto.
Takav rezultat značio bi rast ukupne inflacije u odnosu na septembarskih 3,8 odsto, dok bi osnovna mjera ostala blizu prethodnog nivoa.
Žan-Fransoa Peren, rukovodilac istraživanja kamata i inflacije u toj banci, objašnjava da su iznenađenja uglavnom došla od energije i promjenljivih cijena pojedinih usluga.
"Ukupno gledano, podaci su nas iznenadili naviše, prvenstveno zbog energije, odnosno električne energije i prirodnog gasa, te promjenljivih usluga poput avionskih karata, hotela i turističkih aranžmana. Ponovo nema jasnih dokaza prelivanja cijena energije na osnovne komponente", navodi.
Banka očekuje da bi dio tih poskupljenja usluga mogao biti poništen do kraja godine. Navedene vrijednosti predstavljaju njene procjene, a ne konačan zvanični oktobarski podatak.
Zašto druge banke očekuju samo još jedno povećanje?
UniCredit očekuje povećanje u decembru, ali smatra da će depozitna stopa od 2,75 odsto predstavljati vrhunac ovog ciklusa. Takvu procjenu imaju i Deutsche Bank i Goldman Sachs.
Glavni ekonomista UniCredita Marko Vali ipak upozorava da rizici idu u smjeru dodatnog pooštravanja.
"S obzirom na to da decembarsko povećanje izgleda sve vjerovatnije, i pod pretpostavkom da cijene energije ostanu blizu sadašnjih nivoa, smatramo da bi putanja inflacije na kraju mogla opravdati dodatno pooštravanje početkom 2027. godine", navodi.
Naglašava da će sposobnost i spremnost ECB-a za dalje podizanje kamata zavisiti od uslova na tržištima državnih obveznica.
Osnovna prognoza UniCredita ostaje 2,75 odsto, uz mogućnost još jednog povećanja od 0,25 procentnih poena u martu.
Kako francuske obveznice mogu ograničiti jačanje evra?
Rast troškova državnog zaduživanja može se prenijeti na poslovne kredite i stambene zajmove. To otežava finansiranje, smanjuje potrošnju i usporava ulaganja čak i bez nove odluke centralne banke.
Goldman Sachs procjenjuje da pooštravanje finansijskih uslova od ljeta može imati efekat uporediv s jednim povećanjem kamatne stope.
MUFG, međutim, drugačije tumači poruke ECB-a.
"Iako su tržišni uslovi pomenuti, bilo je malo naznaka da se više tržišne kamate smatraju zamjenom za djelovanje monetarne politike", navode analitičari.
Hardman ocjenjuje da nedostatak detalja o mogućem odgovoru ECB-a zasad neće pružiti značajniju podršku državnim obveznicama evrozone.
Zabrinutost zbog francuskih javnih finansija zato bi mogla poništiti dio koristi koju evru donose očekivanja viših kamata.
Može li slabost dolara pomoći evropskoj valuti?
MUFG vidi i poseban rizik za dolar: veliku zavisnost američkih tržišta i ekonomskog optimizma od ulaganja u vještačku inteligenciju.
Ako sumnje u vrijednost kompanija iz tog sektora izazovu nove potrese na berzama, moglo bi oslabiti i povjerenje u američki privredni rast.
"SAD su u središtu fenomena vještačke inteligencije, a snaga ekonomije u velikoj mjeri zavisi od njega. To dolar čini osjetljivim na preokret tog zamaha", navodi MUFG.
Takav razvoj mogao bi podržati odnos evra prema dolaru. Međutim, ako bi berzanska nestabilnost izazvala šire povlačenje investitora u dolarsku likvidnost, efekat bi mogao biti drugačiji.
Od čega zavisi naredni smjer kursa?
Ključno pitanje je da li će novi podaci pokazati širenje inflacije izvan energije i nestabilnih cijena pojedinih usluga.
Snažnija osnovna inflacija ojačala bi argument za dodatno povećanje kamata u martu. Ipak, pogoršanje na tržištu državnog duga moglo bi ograničiti pozitivan efekat na evro.
Ako osnovna inflacija ostane pod kontrolom, više prostora dobija scenario prema kojem je decembarsko povećanje posljednje. Oporavak evra tada bi više zavisio od smirivanja francuskih dužničkih tenzija ili novog slabljenja dolara.