Prijedlog zakona o šestomjesečnom odlaganju plaćanja kreditnih obaveza korisnika kredita u Crnoj Gori uzburkao je stručnu javnost u toj zemlji, a izazvao je i reagovanja vodećih međunarodnih finansijskih institucija - Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
Prijedlogom zakona, koji je u srijedu podržao skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, predviđeno je odlaganje plaćanja kreditnih obaveza na pola godine i da se u tom periodu ne obračunava kamata.
"To što se desilo juče na Odboru za ekonomiju nije bilo očekivano za Udruženje banaka Crne Gore", kaže za Dan generalni sekretar tog udruženja Bratislav Pejaković, i dodaje dodao da se sprema "karambol u bankarskom sektoru ako Skupština usvoji prijedlog zakona i on stupi na snagu".
Navodi da su strani investitori uložili novac u kapital banaka računajući na predvidljiv privredni i finansijski sistem, zakonsku regulativu, te da se sada odjednom "političkom voljom, mimo stava struke, nameću određena rješenja".
On objašnjava da obustava plaćanja glavnice i kamate na šest mjeseci znači da neće biti povrata novca u banke, što nameće pitanje "od kojeg će se novca onda raditi replasmani?".
"Znači, novi zahtjevi za kredite neće moći da se podrže... Dakle, može takav karambol da se napravi s nesagledivim posljedicama", rekao je Pejaković.
Moratorijum na otplatu kredita je prošle godine bio na tri mjeseca i obračunavala se kamata, podsjeća Dan.
Povodom ovog zakonskog prijedloga reagovao je i Emanuel Salinas, direktor Svjetske banke za Crnu Goru i BiH, koji je ocijenio da opšti moratorijum nije najbolji način da se postigne namjeravani cilj - pružanje pomoći privatnom sektoru zbog posljedica pandemije, i da može imati značajne negativne posljedice, prenijeli su crnogorski mediji.
Salinas je u pismu guverneru crnogorske centralne banke i ministru finansija naveo da opšti moratorijum može da nanese štetu finansijskoj stabilnosti i da potkopa kvalitet aktive i utičući na sigurnost i stabilnost banaka.
Predstavnica MMF-a u Regionalnoj kancelariji za zemlje zapadnog Balkana Stefani Eble poručila je danas da je Fond zabrinut zbog predloženog zakona, predočivši da će, s jačanjem oporavka, odobravanje bankarskih kredita igrati glavnu ulogu u pomaganju ekonomiji da dugoročno nastavi s rastom, prenosi portal CdM.
"Mjere finansijske pomoći treba da budu dobro ciljane, vremenski ograničene i na kraju postupno ukidane kako bi se osigurao protok novih kredita u ekonomiju. MMF je zabrinut da bi neciljane mjere finansijske pomoći koje se primjenjuju na sve zajmoprimce mogle da nanesu štetu sposobnosti finansijskog sektora da obezbijedi finansiranje stanovništva i kompanija, i mogle bi potencijalno da ugroze oporavak", navela je ona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.