U poslovanju bankarskog sektora u FBiH prvi put se dogodilo nešto na što posljednjih godina nismo navikli. Tempo rasta je usporen, što je zanimljiv podatak za ekonomske analitičare.
Međutim, iako najlošiji u posljednje tri godine, prvi ovogodišnji kvartal ne može biti sasvim pouzdan indikator da se bankarski sektor nakon godina visokog rasta umorio. Da li je riječ o počeku trenda ili samo prolaznoj fazi, biće jasnije nakon polugodišnjih rezultata poslovanja, ili na kraju godine.
Ipak, neki faktori koji su uticali na usporeni rast jasni su već na prvi pogled. Prošlogodišnji visoki rast aktive od 24 posto i kreditna ekspanzija nezapamćena u posljednje dvije godine ne mogu se ponoviti. Banke su jednostavno morale posustati, čemu je jednim dijelom doprinijela i odluka Centralne banke BiH o povećanju obaveznih rezervi, koja je ublažila tempo ubrzanog kreditiranja.
No, neki drugi pokazatelji koje je objavila Agencija za bankarstvo FBiH signaliziraju blage promjene u bankarskom sektoru. Banke bilježe lagani pad učešća depozita, naročito kod preduzeća, i rast kreditnih obaveza, dok su krediti odobreni pravnim licima i stanovništvu lošijeg kvaliteta u odnosu na 2007. godinu. To upućuje na krizu koja "trese" stanovništvo i privredu zbog inflacije, a kojoj se banke očigledno prilagođavaju tako što lošije upravljaju rizicima.
Iako se ne događa ništa zabrinjavajuće, neki znaci upućuju da je i bankarski sektor počeo reagovati na aktuelna ekonomska kretanja.