Prva sudska presuda protiv jedne banke u BiH zbog podizanja kamata, koja će biti obznanjena u utorak, ma u čiju korist da bude, ostaviće trag u odnosima između banaka i klijenata, ali i na bankarski sektor u cjelini.
Prekršajni nalozi podneseni protiv banaka ipak nisu samo obični prekršaji kakvih je u sudovima sijaset. Zbog oko 200.000 podignutih potrošačkih kredita eventualna pozitivna presuda na strani klijenata, odnosno Uprave inspekcija FBiH, može pokrenuti lavinu sudskih kazni protiv banaka.
S obzirom na to da su bankari ostali na stajalištu da je sud jedini mjerodavan da odluči da li su ugovori koje su sklapali s klijentima zakoniti, sami su preuzeli odgovornost za eventualne štete koje bi mogli pretrpjeti. Sa druge strane, presuda na strani banaka vjerovatno bi poljuljala povjerenje klijenata u banke i regulativu koja štiti prava potrošača.
Ma kako da bude, prekršajni nalozi i sudske presude treba da se tiču isključivo prava potrošača i eventualne povrede njihovih prava, ali ne bi smjele biti instrument za buduće regulisanje kamatnih stopa, jer njih isključivo određuje tržište.
Uticati na kamate može jedino država jačanjem svojih razvojnih banaka ili određivanjem maksimalnih stopa kao što je to, na primjer, učinjeno u Hrvatskoj.
Vjerovatno će sudske presude donijeti jednoj ili drugoj strani satisfakciju, ali ostaje činjenica da je problem bilo znatno lakše i bezbolnije riješiti u maju, kada su među bankama, ombudsmanima i inspekcijama trajale intenzivne rasprave o usklađivanju poslovanja banaka sa zakonom.