NjUJORK - Vodeće poslovne banke u SAD se sada "kupaju" u ogromnim količinama raspoloživog novca i likvidnosti, dok je evropska bankarska industrija i dalje u krizi, piše najuticajniji američki dnevni list "Njujork tajms".
List navodi da su poslovni bilansi šest najvećih američkih banaka u drugom kvartalu ove godine bili veoma dobri, a te finansijske institucije zaradile od početka aprila do kraja juna oko 23 milijarde dolara.
U isto vrijeme, zarada tri gigantske evropske banke - švajcarske UBS, njemačke Dojčebanke i britanske Berkliz - bila je u cjelini manja od milijardu dolara, a stručnjaci ukazuju da te i druge velike zapadnoevropske bankarske organizacije još uvijek, pet godina nakon početka globalne kreditne krize, plaćaju ceh grešaka načinjenih u prethodnom periodu poslovnog "buma".
Lošije poslovanje evropskih banaka ne ogleda se samo u padu prihoda, već i "zamrzavanju" kapitala koji je potreban da bi se smanjili rizici i stvorile rezerve u slučaju budućih problema, ocjenjuje "Njujork tajms".
Prema mišljenju komentatora tog lista, loša situacija u evropskom bankarstvu direktno ometa oporavak ekonomije na Starom kontinentu, imajući u vidu da je većina zemalja - članica evrozone već više od godinu dana u recesiji.
"Banke ne odobravaju zajmove biznismenima i građanima, već se prvenstveno staraju da riješe vlastite probleme", ističe "Njujork tajms", uz napomenu da je bankarski sektor u SAD bio prinuđen, uprkos velikim unutrašnjim finansijskim problemima, da pod pritiskom vlade brzo rješava probleme.
Takva praksa vodećih banaka u SAD omogućila je da se američka ekonomija brže oporavi od krize nego evropska, a razlika u njihovom privrednom rastu postoje sve veća, zaključuje "Njujork tajms".
Prema većini meritornih prognoza, SAD bi ove godine mogle da ostvaren privredni rast u rasponu od dva do 2,5 odsto, dok će privreda 17 članica evrozone biti u recesiji, a izlazak iz kriznog stanja se ne predviđa prije drugog polugođa 2014.
Problem evrozone postaje još teži ako se ima u vidu da je ove godine i privredna ekspanzija u Njemačkoj, koja se smatra pravom "lokomotivom" rasta cijele evropske ekonomije, minimalan - sa tendencijom daljeg pada.