SARAJEVO - Predsjednik Republičkog udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom Republike Srpske Nikola Puzigaća izjavio je danas u Sarajevu da postoji oko 50.000 do 60.000 građana BiH koji su u periodu od 1991. do 1995. godine u Hrvatskoj nelegalno otpušteni sa posla, a do danas nisu ostvarili svoja prava.
Puzigaća je učesnike okruglog stola o temi "Kako doći do rješenja problema državaljana BiH koji su bili zaposleni i nastanjeni u Hrvatskoj, a u periodu od 1991. do 1995. godine su otpušteni s posla?" informisao da zbog problema nepovezivanja radnog staža, kojeg su ostvarili u Hrvatskoj, oko 30.000 građana nije ostvarilo pravo na penziju, iako su stekli uslove.
Tokom okruglog stola, kojeg je organizovala Zajedničke komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamentarne skupštine BiH, predstavnici udruženja građana iz Banjaluke i Prnjavora nastojali su da upoznaju učesnike o problemima sa kojim se suočavaju u ostvarivanju svojih elementarnih ljudskih prava.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja otpuštenih radnika iz Hrvatske "UGOR" Jelah - Tešanj Ramiz Mervan naglasio je da je u ovom trenutku najvažnije pitanje priznavanja radnog staža, kako bi ljudi koji su u Hrvatskoj pošteno zaradili svoje penzije mogli u njima i da uživaju.
Predsjedavajuća Zajedničke komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamentarne skupštine BiH Aleksandra Pandurević ocijenila je da bi BiH trebalo da inicira pregovore sa Hrvatskom i sklopi sporazum poput onoga sa Slovenijom, kako bi se riješili problemi građana, koji su danas u Sarajevu istakli da je Hrvatska kršila njihova radna, ali i ljudska prava.
"Nažalost, do sada u Hrvatskoj nije bilo političke volje da se tako nešto dogodi u BiH, vjerovatno da mi ne bismo dobili kandidatski stastus. Hrvatska je i pored ovakvih kršenja ljudskih prava postala članica EU", upozorila je Pandurevićeva.
Na današnjem okruglom stolu u Sarajevu učestvovao je i advokat Toni Vukičević iz Splita, koji je dobio nekoliko pozitivno riješenih parnica građana koji su u Hrvatskoj nastojali da ostvare svoja prava.
"Predmeti se većinom odnose na ostvarivanje naknada lica koja su bila prisiljena da od 1991. do 1995. godine napuste svoje nekretnine, zbog rata. Te nekretnine su u međuvremenu dodjeljivane na korištenje drugim licima, zbog čega je u tim predmetima odlučeno da je Hrvatska dužna isplaćivati odgovarajuću naknadu štete", rekao je Vukičević.
On je napomenuo da nije imao mnogo predmeta koji se odnose na ostvarivanje prava na rad, budući da su regulative u Hrvataskoj kada je riječ o zastarivanju takvih predmeta vrlo striktne.
Predstavnici Ambasade Hrvatske u BiH, iako su bili pozvani da učestvuju na okruglom stolu, nisu se pojavili.