SARAJEVO - Ekonomski oporavak veliki je problem u BiH i tu ne postoje brza rješenja, te je potrebno bolje planirati, napraviti pametne uštede i investicije, gdje se ističu sektori transportne infrastrukture i energetike.
Istakao je to danas u Sarajevu Peter Sorensen, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, na ekonomskoj konferenciji "Put ka oporavku - Odgovor na krizu", u organizaciji Centra za politike i upravljanje (CPU).
Sorensen je kazao da su resursi u BiH korišteni za finansiranje ogromne administracije i socijalne naknade i da treba naći druge resurse da budu stvorena radna mjesta i povećan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) ako BiH želi da oživi ekonomiju.
"Mala potražnja u BiH uz smanjenje izvoza doveli su do pesimističnih očekivanja za rast u ovoj godini. Shvatamo da će on biti nizak, možda ga neće ni biti", dodao je Sorensen.
Naglasio je da se BiH treba pripremiti za pristupanje Hrvatske EU jer se suočava sa nestajanjem jednog tržišta, te da stendbaj aranžman sa MMF-om treba da pruži dobar osnov za fiskalnu disciplinu.
Goran Miraščić, član Savjetodavne grupe Fisklanog vijeća BiH, na panelu o javnoj potrošnji i investicijama za vrijeme krize istakao je da kriza još traje i samo je pogoršala znane probleme u BiH.
Napomenuo je da dug BiH iznosi 9,5 milijardi KM, te kazao da stopa nezaposlenosti i dalje ima trend rasta, da su poreska opterećenja velika kako bi se pokrili rashodi i treba ih smanjiti, te da se nastavlja trend pada udjela investicija u bruto domaćem proizvodu.
Anabela Abreu, šefica Ureda Svjetske banke u BiH, naglasila je da nije održivo to što 13 odsto BDP-a ide u plate administraciji i da je čak bilo povećanja broja zaposlenih i plata.
"Kada su u pitanju penzije, beneficije čine 10,2 odsto BDP-a, visoke su, stanovništvo stari i taj omjer biće veći. Visok je nivo onih koji idu u ranu penziju. Treba povećati dob u kojoj se ide u penziju i uvesti kazne za rani odlazak u penziju. Uslove da neko bude proglašen spremnim za ranu penziju treba pooštriti", dodala je Abreu.
Ona je istakla da je važno smanjiti trenutno visoku javnu potrošnju, a da se uzme u obzir potreba osjetljivih grupa, i unaprijediti efikasnost trošenja u sektorima poput zdravstva i obrazovanja.
Milan Cuc, predstavnik MMF-a u BiH, rekao je da je globalna kriza dovela do fiskalnog deficita i zemlje su počele da pripremaju konsolidacijske programe da bi javne finansije dovele na održivi nivo, te da je i BiH počela s tim pa se aranžmanom sa MMF-om može vidjeti nagla promjena trendova.
Iz CPU su naglasili da su sektori energetike i transporta, kojima su bila posvećena dva panela današnje konferencije, od velikog značaja za jačanje konkurentnosti BiH. Istakli su da nema vremena za gubljenje i da svi - vlast, nevladin sektor i drugi, treba da vide koje se mjere provode kao odgovor na krizu i da nađu rješenja za oporavak bh. ekonomije.
Nermin Nikšić, premijer FBiH, kazao je da Vlada FBiH ulaže napore za oporavak, te da se radi na uređenju energetskog sektora i planira gradnja više od 46 kilometara autoputa uz deset kilometara sarajevske obilaznice, čime će direktno i indirektno biti angažovano 15.000 radnika.