Analize

BiH u EU tek 2050?

BiH u EU tek 2050?
Foto: N.N. | BiH u EU tek 2050?
N.N.

BERLIN - Studija o proširenju EU pokazuje da će do 2023. samo jedan kandidat ispuniti kriterijume za članstvo: to je Makedonija.

Do sada je Srbija važila za lidera među kandidatima za članstvo u EU. Ali, studija Tine Frajburg, profesorke na Universitetu St. Galen, pokazuje da će Srbija, isto kao i Crna Gora i Turska, ispuniti kriterijume za članstvo tek sredinom 2030-ih godina.

Odavno je jasno da za vrijeme  mandata Evropske komisije Žana Kloda Junkera, koji traje do 2019, neće biti proširenja.

Interesantno je koja zemlja će u budućnosti kao sljedeća moći da uđe u EU. Kandidati su trenutno: Albanija, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska. Kosovo i Bosna i Hercegovina se smatraju "potencijalnim kandidatima za članstvo", pri čemu Kosovo do sada nije podnijelo ni zahtjev za učlanjenje.

Pet zemalja do 2050. U EU

U studiji pod imenom "Forecasting Candidate Status", na temelju iskustava pri velikom proširenju EU na istok 2004, analizirana je vjerovatnoća da u godini 2050. ovih pet zemalja stvarno postanu članice EU.

Učlanjenje u EU je moguće samo ako kandidat ispuni jednu listu određenih kriterijuma a pravo EU preuzme u svoje nacionalno zakonodavstvo. Dijapazon pri tome obuhvata sveukupna politička polja, od reforme pravosuđa do  saobraćajne i energetske politike.

Među sadašnjim kandidatima za članstvo Turska je,  pod predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, najprobematičniji slučaj. Od kad su zvanični pregovori sa Ankarom započeli 2005. godine, više država članica i EU političara se se založili za pauziranje, a neki i za kompletan prekid pristupnih pregovora sa Turskom.

Situacija se iskomplikovala kad je zbog sporazuma o izbjeglicama EU postala zavisna od Turske. Sada je, zbog faktora poput Brexita i rasta populizma, želja za proširenjem EU – kako kod članica, tako i kod kod kandidata – manja nego ikad.

Političke ambicije u BiH uveliko prevazilaze realne mogućnosti

Po slovu ove studije, Albanija i BiH će, moguće, tek 2050. ispuniti kriterijume za članstvo. Političke ambicije u ove dvije zemlje uveliko prevazilaze realne mogućnosti, piše prof. dr Frajburg.

Ona podvlači da je u radu svjesno izostavila politička pitanja poput odluke EK o stopiranju proširenja, nestabilnosti u Turskoj, geopolitičkoj nestabilnosti u zemljama poput Bosne i Hercegovine ili makedonsko-grčke svađe oko imena.

Kosovo i Crna Gora takođe nisu bili dio istraživanja, iz prostog razloga što za dublje i utemeljeno  ispitivanje šansi za članstvo ne postoji dovoljno provjerivih činjenica. Sem toga, Kosovo nije priznalo čak 5 zemalja članica EU, te stoga nije moguće dati realnu perspektivu članstva.

Sa druge strane, Crna Gora "pokazuje karakteristike slične Makedoniji", kaže profesorka Frajburg u razgovoru za EurActiv.com. To bi značilo da je moguće da je ova mala država na Jadranu na istom nivou sa Makedonijom, što se tiče perspektive za članstvo u EU. I iz vizure Brisela  Crna Gora je viđena kao uspješna. Iako i dalje postoji granični spor sa Kosovom, smatra se da prepreke Crne Gore za članstvo u EU nisu tako velike kao kod drugih zemalja kandidata.

Prof. Frajburg objašnjava da bi Crna Gora mogla da bude posmatrana kao jedan od najnaprednijih kandidata. Ona naglašava da u studiju nije mogla da uključi političku volju crnogorske vlade kao i moguća veta od strane pojedinih članica EU.

Sveukupono gledano, nada u članstvo u EU izgleda da kopni, glasi zaključak studije. Realno, zaključci studije bi mogli čak i da se smatraju "optimističkom slikom". Jer, stvarno upodobljavanje kriterijumima EU bi u budućnosti moglo još više da opadne, nego što se sada smatra  mogućim.

Prof. Frajburg u svom radu ukazuje na to da su do sada proširenja  najčešće gurali kandidati, a manje "ekspanzivna" politika u Briselu. Takođe i strahovanja sadašnjih članica da bi jedna još veća EU mogla da ugrozi "produbljivanje ervopskih institucija" prof. Frajburg vidi kao ne-tehničku barijeru, protiv koje zemlje kandidati moraju da se dokažu.

Najnoviji član EU je Hrvatska, koja je bloku zvanično pristupila  2013. ali do sada nije ni u šengenskoj ni u eurozoni. U septembarskom govoru o stanju EU,  predsjednik EKe Junker izjasnio se za to da Hrvatska uđe u Šengen najbrže moguće, čim ispuni važne kriterijume. Prošle sedmice  hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će njegova država za sedam-osma godina uvesti evro.

(Bankar.me/Tagesspiegel, Berlin)

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije