BANJALUKA - Na nivou Republike Srpske lani je evidentiran blagi rast izvoza u domenu prerađivačke industrije, što nije slučaj kada je u pitanju nivo BiH, kao i FBiH.
Tako je prošle godine izvoz prerađivačke industrije Srpske bio vrijedan 4.272.436 KM, a godinu ranije 4.261.854 KM.
Inače, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupan obim robne razmjene RS sa inostranstvom u 2024. godini iznosio je 12.385.308 KM.
Od navedene brojke ostvaren je izvoz vrijedan 5,46 milijardi KM, što je za 2,7 odsto manje nego godinu ranije.
"Uvoz je bio u vrijednosti od 7,339 milijardi KM, što je za 4,3 odsto više nego u periodu januar - decembar 2023. godine, dok je procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 68,7 odsto", navodi se u saopštenju Zavoda.
Kada je u pitanju geografska distribucija robne razmjene Srpske sa inostranstvom, u periodu januar - decembar prošle godine najviše se, od ukupno ostvarenog izvoza, izvozilo u Hrvatsku, i to u vrijednosti od 854 miliona KM (16,9 odsto) i u Srbiju 837 miliona KM (16,6 odsto).
"U istom periodu najviše se od ukupno ostvarenog uvoza uvozilo iz Srbije, i to u vrijednosti od 1,210 milijardi KM (16,5 odsto) i iz Italije, u vrijednosti od 1,109 milijardi KM (15,1 odsto)", navode iz Zavoda.
Prema riječima ekonomiste Saše Stevanovića, navedene podatke treba posmatrati u kontekstu ukupne ekonomije BiH i Federacije BiH.
"Izvoz naše prerađivačke industrije je veći ove godine nego godinu ranije. Iako nije značajno veći, dobro je da prednjačimo u tome u odnosu na nivo BiH i Federacije BiH. Kod drugih je izvoz prerađivačke industrije niži. Važno je posmatrati prerađivačku industriju zbog toga što je preko 80 odsto ukupnog izvoza upravo ona", pojašnjava Stevanović za "Nezavisne".
Pojašnjava da prerađivačka industrija izvoz vrši na konkurentnom svjetskom i evropskom tržištu bez značajnije podrške, odnosno podrške koju imaju dvije najveće ekonomije svijeta putem industrijskih politika.
"Ukoliko bez značajnije podrške možemo imati ovakve rezultate, uz podršku bismo mogli očekivati još i više. Mi se često takmičimo i upoređujemo sa drugima, a nemamo ili ne koristimo ono što imaju drugi. To je kao da igramo fudbal bez kopački, često nam neko uzme i loptu, a sudije su gotovo po pravilu protiv nas", ističe on.
Kako kaže, imamo i spoljnotrgovinski deficit koji je značajno visok, pa možemo posmatrati sa kojim zemljama imamo taj deficit i postaviti pitanje zbog čega.
"Takođe, onima sa kojima imamo suficit treba da postavimo pitanje šta bismo mogli od njih uvoziti. Ovo je potrebno činiti jer je naredni period period gdje će se voditi računa o uravnoteženju platnobilansnog deficita i efikasnosti države, privrede i društva u cjelini", ističe Stevanović.
Dodaje da se može očekivati u narednom periodu brži rast izvoza jer je svjetski rast trgovine očekivan i sporiji rast uvoza "jer se treba posvetiti supstituciji nekih uvoznih proizvoda".