Poslovni rezultat "Bosnalijeka", koji je 2009. za 11 posto povećao profit u odnosu prethodnu godinu, vrijedan je pažnje.
Tim prije što je vjerovatno na prste jedne ruke moguće nabrojati kompanije koje su bolje poslovale u recesijskoj godini nego godinu prije.
Poznato je da je farmaceutsku industriju recesija manje pogodila nego druge grane, ali ovaj rezultat dobija na važnosti ako uzmemo u obzir da su glavna izvozna tržišta "Bosnalijeka" - istočna Evropa i Rusija - snažno uzdrmana ekonomskom krizom.
S obzirom na to da su prihodi od prodaje ostali na nivou iz 2008. godine, jasno je da je veća dobit ostvarena povećanjem izvoza i uštedama u samoj kompaniji. To svjedoči da je "Bosnalijek" prilagodio svoje poslovanje promijenjenim uslovima na tržištu, što je, svaki će ekonomista reći, jedan od najboljih recepata za borbu protiv globalne ekonomske pošasti. Pogotovo kada iza sebe nemate državu koja je perspektivnim domaćim industrijama spremna pružiti podršku da prežive ili postignu bolje rezultate.
Prodaja vlasničkog udjela od 19,2 posto u "Bosnalijeku", a što je federalna vlada najavila, biće prekretnica za ovu kompaniju s razuđenom vlasničkom strukturom. Kupac ovog udjela dobiće priliku da otkupom dionica od preostalih dioničara za izvjesno vrijeme stekne kontrolni ili čak većinski vlasnički paket.
To federalnu vladu obavezuje da bude oprezna prilikom prodaje dionica, jer je veoma bitno da novi suvlasnik "Bosnalijeka" bude kompanija koja će dalje razvijati proizvodnju lijekova.