Analize

Pratite nas na Google news

CB BiH jedina u Evropi nijema na krizu

CB BiH jedina u Evropi nijema na krizu
Foto: N.N. | CB BiH jedina u Evropi nijema na krizu
Uroš Vukić

SARAJEVO, BANJALUKA - Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) jedina je u regionu i Evropi koja nije reagovala tokom pandemije virusa korona kako bi podstakla ekonomiju da se izbori s problemima.

Kako ističu stručnjaci, ranija obrazloženja da ne mogu jer ne žele narušiti karensi bord nisu opravdana s obzirom na to da su centralne banke u svijetu i Evropi kao što su u Bugarskoj i Danskoj, koje takođe imaju karensi bord, reagovale i na različite načine djelovale kako bi "pogurale" i stimulisale ekonomiju da se izbori sa problemima izazvanim virusom korona. Takođe, karensi bord vezan za dolar imaju Hongkong, Bermudi, Kajmanska Ostrva pa su reagovali isto kao i Folklandska Ostrva, Sveta Helena i Gibraltar, koji imaju karensi bord vezan za funtu.

Kada je riječ o regionu, Crna Gora je smanjila obaveznu rezervu, dok je Hrvatska centralna banka obezbijedila dodatnu likvidnost i to na način što je podržala hartije od vrijednosti Hrvatske. Takođe, smanjila je obaveznu rezervu sa 12 na devet odsto, a smanjila je i repo kamatnu stopu sa 0,3 na 0,05 odsto. Hrvatska centralna banka organizovala je i swap liniju sa Evropskom centralnom bankom, odnosno omogućila je razmjenu kuna za evre od dvije milijarde evra te kupila obveznice u vrijednosti od 18 milijardi kuna, odnosno četiri odsto hrvatskog BDP-a.

U uslovima pandemije i poremećaja ekonomije nije sjedila ni Nacionalna banka Srbije, koja je prvo spustila referentnu kamatnu stopu sa 2,25 na 1,75 odsto, a kasnije ponovo na 1,5 i na kraju na 1,25 odsto. Takođe, organizovala je swap linije i repo ugovore na vladine obveznice. Pored toga uspostavila je i repo liniju sa ECB da poboljša eursku likvidnost na domaćem tržištu. Posljednja mjera Nacionalne banke Srbije bila je u novembru i sada se na nedjeljnom nivou organizuju swap aukcije i repo aranžmani kako bi se pospješila likvidnost sistema.  Treba naglasiti da je u Srbiji stopa obavezne rezerve pet odsto, dok je u Bosni i Hercegovini to deset odsto, a brojni zahtjevi i privrednika i političara o smanjenju ove stope nisu naišli na razumijevanje.

"U uslovima neizvjesnosti je na sve načine potrebno stimulisati ekonomiju. Oni koji su u tome uspješni obezbijediće očuvanje životnog standarda i zadovoljstvo ljudi. One koji to ne urade istorija će pamtiti po lošem. Monetarni autoriteti poput centralnih banaka i agencija za bankarstvo nastoje donijeti mjere koje će stimulisati ekonomiju, povećati likvidnost u sistemima i preduprijediti potencijalna uska grla u funkcionisanju ekonomije", rekao je za "Nezavsine" Saša Stevanović, ekonomista komentarišući to što Centralna banka BiH nije uradila ništa kada je riječ o stimulisanju ekonomije u BiH.

On ističe da se karensi bord u BiH pokazao kao dobar u očuvanju cjenovne stabilnosti te da je deviznim rezervama i kapitalom potrebno oprezno upravljati s tim da je to "oprezno upravljanje" trenutno i prije 25 godina značajno različito.

"Na tehničkom nivou potrebno je zagovarati nove modele upravljanja, ne ugrožavajući nijednim dijelom postojeći karensi bord. Situacija gdje ekonomija raste u godinama iza nas u prosjeku šest odsto, a novčana masa 14 odsto, ukazuje na povećanje likvidnosti u sistemu", rekao je Stevanović, pitajući se da li smo kao društvo dostigli stepen razvoja u kojem centralne banke direktnim kanalima ulažu u ekonomiju te da eksperimenti i pokušaji na globalnom nivou postoje, a da li ćemo i u kom obliku zakoračati, stvar je diskusije.

U CB BiH juče su nam na konkretno postavljena pitanja da li su i kako reagovali, odnosno zašto nisu, rekli da je CB BiH fokusirana na svoju ključnu ulogu, a to je očuvanje monetarne stabilnosti, čime doprinosi finansijskoj stabilnosti u turbulentnim okolnostima izazvanim pandemijom.

"Domaća valuta je stabilna i uživa potpuno povjerenje, i na taj način CB BiH najbolje doprinosti stabilnosti bankarskog i finansijskog sistema, makroekonomskoj stabilnosti i očuvanju pretpostavki za ekonomski oporavak", rekli su "Nezavisnim" u CB BiH, dodajući da, kada je u pitanju Danska, ona ne funkcioniše kao aranžman karensi borda, te da je cilj njene monetarne politike cjenovna stabilnost i da se zbog toga ne može praviti poređenje.

Takođe, navode da je Bugarska reagovala, ali u svojstvu supervizora, za šta CB BiH nema mandat. Oni ističu da su na samom početku krize bili veliki pritisci da se napusti valutni odbor, da se štampa novac i fanansira budžet, ali da bi to bilo ne samo protivzakonito, nego bi znatno ugrozilo ekonomiju.

"Devizne rezerve su stabilne i iznose 13,65 milijardi KM na dan 14. decembra 2020. godine", rekli su u CB BiH dodajući da platni sistem u BiH funkcioniše neometano, te da se obavezna rezerva uredno ispunjava od strane komercijalnih banaka.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije