Astronomski rast cijena prirodnog gasa. Vrtoglavi troškovi uglja. Predviđanje cijene nafte od 100 dolara po barelu. Globalna energetska kriza uzrokovana vremenskim prilikama i ponovnim porastom potražnje postaje sve teža, što izaziva uzbunu uoči zime, kada je potrebno više energije za osvjetljavanje i grijanje domova. Nacionalne vlade širom svijeta pokušavaju ograničiti uticaj cijena na potrošače, ali priznaju da možda neće moći spriječiti visoke račune, piše CNN.
Stanje dodatno komplikuje sve veći pritisak na nacionalne vlade da ubrzaju tranziciju na čistiju energiju, dok se svjetski lideri pripremaju za ključni samit o klimi u novembru. U Kini su već počele redukcije struje za stanovništvo, dok se u Indiji elektrane međusobno bore za ugalj. Potrošačka društva u Evropi pozivaju na zabranu prekida isporuke ako korisnici ne mogu odmah podmiriti ono što duguju.
"Neočekivana kriza u kritičnom trenutku"
"Ovaj cjenovni šok neočekivana je kriza u kritičnom trenutku. Neposredni prioritet trebalo bi da bude ublažavanje društvenih uticaja i zaštita ugroženih domaćinstava", rekao je u srijedu visoki predstavnik EU za energetiku Kadri Simson, dodavši kako će EU sljedeće sedmice iznijeti svoje dugoročne politike.
U Evropi se prirodnim gasom sada trguje po 230 dolara po barelu, izraženo u naftnom ekvivalentu, što je porast od 130 posto od početka septembra i više od osam puta iznad cijene u istom razdoblju prošle godine. U istočnoj Aziji cijena prirodnog gasa porasla je 85 posto od početka septembra, dostigavši otprilike 204 dolara po barelu. Cijene su u SAD, neto izvozniku prirodnog gasa, i dalje bitno niže, ali su ipak skočile na najveći nivo u 13 godina.
"Cijene se hrane strahom od toga kako će izgledati zima", rekao je Nikos Tsafos, stručnjak za energetiku i geopolitiku u Centru za strateške i međunarodne studije, think tanku iz Vašingtona. Smatra da je tjeskoba uzrokovala odvajanje tržišta od osnova ponude i potražnje. Bjesomučna potražnja za prirodnim gasom takođe povećava cijene uglja i nafte, koje se u nekim slučajevima mogu koristiti kao zamjene, ali su još štetnije po okolinu i klimu. Indija, koja i dalje izuzetno zavisi od uglja, izjavila je ove sedmice da čak 63 od 135 elektrana na ugalj ima zalihe za manje od dva dana.
Ove okolnosti izazivaju zabrinutost centralnih banaka i ulagača. Rast cijena energije pridonosi inflaciji, koja je i inače bila glavna briga, jer se globalna privreda pokušava otresti dugotrajnih učinaka kovida 19. Dinamika tokom zime mogla bi pogoršati stvari. Kriza je nastala zbog velikog porasta potražnje za energijom usljed privrednog oporavka od pandemije i pažljivo kalibriranog sistema koji se lako može poremetiti zbog vremenskih događaja ili mehaničkih problema. Neuobičajeno duga i hladna zima početkom ove godine iscrpila je zalihe prirodnog gasa u Evropi. Rastuća potražnja za energijom ometala je proces snabdijevanja, što se obično događa tokom proljeća i ljeta.
Rastu apetiti Kine
Kineski rastući apetit za ukapljenim prirodnim gasom znači da tržišta LNG-a ne mogu popuniti prazninu. Pad izvoza ruskog gasa i neobično mirni vjetrovi pogoršali su problem.
"Trenutni skok cijena energije u Evropi zaista je jedinstven. Nikad dosad cijene energije nisu tako brzo rasle. A tek smo ušli u jesen, temperature su i dalje blage", rekli su ove sedmice svojim klijentima energetski analitičari u banci Société Générale.
Ova dinamika odjekuje globalno. U SAD su cijene prirodnog gasa porasle za 47 posto od početka avgusta. Borba za ugalj takođe izaziva skok cijene koju mnoge evropske kompanije moraju platiti za ugljične kredite, kako bi mogle sagorijevati fosilna goriva. Dodatno, energetska kriza podstiče cijene nafte, koje su ove sedmice dosegnule sedmogodišnje vrhunce u SAD. Bank of America nedavno je predvidjela da bi hladna zima mogla povisiti cijenu sirove nafte brent, globalno naftnog mjerila, iznad 100 dolara po barelu. Cijene nisu bile toliko visoke od 2014. godine.
Jim Burkhard, koji vodi istraživanje IHS Markita o sirovoj nafti, energiji i mobilnosti, rekao je kako trenutno ne nazire nikakvo olakšanje: "Izgleda da će ovakvo stanje potrajati kroz cijelu zimu na sjevernoj hemisferi. Ne postoji Saudijska Arabija za gas", rekao je Burkhard, misleći na jednog dobavljača koji može brzo povećati proizvodnju prirodnog gasa.
Šta će Rusija?
Rusija bi teoretski mogla pojačati proizvodnju. Société Générale napominje da bi brže odobrenje njemačkih vlasti politički osjetljivog gasovoda Sjeverni tok 2, kojim bi se gas prenosio direktno iz Rusije u Evropu, značajno smanjilo stres. U srijedu je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio da bi Rusija mogla povećati svoju proizvodnju, rekavši da državni gasni gigant Gazprom nikad nije odbio povećati snabdijevanje svojim potrošačima ako podnesu odgovarajuće ponude".
Ali Neil Chapman, potpredsjednik ExxonMobila, naglašavao je kratkoročna ograničenja: "Naravno da postoji velika zabrinutost. U našoj industriji, koja je kapitalno intenzivna, ne možete samo uključiti snabdijevanje."
Najbolji je scenario, prema Burkhardu, da zima bude s prosječnim temperaturama, što bi omogućilo da pritisak popusti u drugom kvartalu 2022. godine. Međutim, loši vremenski uslovi u nadolazećim mjesecima stvorili bi veliku napetost, posebno u zemljama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na prirodni gas za proizvodnju energije, poput Italije i Velike Britanije. Britanija je u posebno teškom položaju jer joj nedostaju skladišni kapaciteti i mora se nositi s prekinutim dalekovodima prema Francuskoj.
"Velika Britanija je vjerovatno u najvećem riziku od nestašice tokom zime među velikim evropskim privredama. Ako se to dogodi, nacionalna vlada će vjerovatno zahtijevati od tvornica da smanje svoju proizvodnju, odnosno potrošnju gasa kako bi obezbijedile snabdijevanje domaćinstava", rekao je Henning Gloystein iz konsultantske kompanije Eurasia Group.
Oporavak enropskog privrede nakon pandemije je u opasnosti
Veliki skok u troškovima energije, koji ne pokazuje znakove opadanja, raspiruje strah od inflacije, koji je već natjerao političare da pažljivo razmotre svoje sljedeće korake. Cijene energije u razvijenim zemljama u avgustu su porasle za 18 posto, što je najveći porast od 2008. godine, prema podacima koje je u utorak objavila Organizacija za privrednu suradnju i razvoj (OECD). I to prije nego što se situacija posljednjih sedmica značajno pogoršala. Veći računi za energiju mogli bi smanjiti potrošnju građana na odjeću ili aktivnosti poput izlaska u restorane, što bi naštetilo oporavku nakon pandemije. Ako se od preduzeća traži smanjenje aktivnosti radi očuvanja energije, to bi takođe moglo naštetiti privredi.
"Postoji zabrinutost da će poskupljenje gasa dovesti u opasnost oporavak evropske privrede nakon pandemije", rekao je Gloystein.
Takođe postoji zabrinutost da bi nestabilnost cijena mogla podstaknuti skepticizam javnosti o finansiranju energetske tranzicije, smatra Gloystein, pogotovo ako potrošači budu zahtijevali veća ulaganja u naftu i gas kako bi spriječili buduće oscilacije. Vlade koje su se obvezale na smanjenje emisija preventivno pokušavaju poslati čvrstu poruku - ovo podupire, a ne potkopava, mogućnost ulaganja u veću mješavinu izvora energije.
"Jasna je potreba dugoročnog ulaganja u obnovljive izvore energije. To nam daje stabilne cijene i veću nezavisnost, jer 90 posto gasa uvozi se u Evropsku uniju", rekla je u srijedu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.