BANJALUKA - Iako su na kursnim razlikama banke ostvarile značajan ekstra profit, odrekle su se samo dijela kamate a korisnici kredita vezanih za švajcarski franak će sami morati da snose posljedice njegovog "divljanja" na svjetskom finansijskom tržištu.
Od kada je mjerama švajcarske vlade i centralne banke zaustavljeno „divljanje“ švajcarskog franka, korisnici kredita vezanih za ovu valutu malo su odahnuli. Ali, nadležni su zaboravili na sve nevolje mnogih korisnika tih kredita. NJih više niko ne pominje.
A švajcarski franak i danas zagorčava život mnogim porodicama na Balkanu. Krediti vezani za tu valutu, koje su uzeli za kupovinu stanova ili automobila, postali su im prava noćna mora.
Sve više je onih koji ne mogu da na vrijeme izmiruju svoje kreditne obaveze. Banke im zbog toga pozivaju žirante i prijete izbacivanjem na ulicu i aktiviranjem njihove hipoteke.
Država sve to nijemo i nezainteresovano posmatra sa strane. Mnogo puta do sada su razni zvaničnici javno govorili da su građani morali da paze kakav ugovor potpisuju sa bankom i da sada sami moraju da snose rizik takvog kreditnog aranžmana.
Niko od njih nije se, naravno, upitao ko je dozvolio bankama da daju kredite u stranoj valuti i uz to još da raznim reklamama namame građane navodno najpovoljnijim kamatnim stopama.
"Hrvatska i BiH su jedine zemlje u regionu koje su preduzimale neke mjere kako bi zaštitili svoje građane od rasta švajcarskog franka. Međutim, ne može se administrativnim mjerama na ovom području rješavati cijena valute, jer se ona uspostavlja na svjetskom finansijskom tržištu" - rekao je za Srnu Vladimir Rudić, ombdusman za bankarstvo Republike Srpske.
Bilo kakvim administrativnim mjerama ne može se izmjeniti realnost. A realnost je da se franak tražio i da je poskupio. U ovom slučaju neko mora da se odrekne novca - ili građani ili banka.
Kako sada stvari stoje, korisnici kredita vezanih za švajcarski franak sami će morati da plate ceh "divljanja" te valute. Iako su na kursnim razlikama banke ostvarile pozamašan ekstra profit, odrekle su se samo dijela kamate koju bi ostvarili po tim kreditima. Na sve stambene kredite vezane za švajcarski franak umanjili su kamatnu stopu za jedan odsto.
Mnogim korisnicima ovih kredita ide na ruku i usklađivanje kamatnih stopa sa referentnom kamatnom stopom koje je bankarima propisano najnovijim izmjenama i dopunama zakona o bankama Republike Srpske.
Od svih mjera koje je prije godinu dana bankama preporučio Savjet za finansijsku stabilnost BiH samo je ta postigla željeni efekat.
Analitičari i mnogi ekonomisti smatraju da ostale nisu od koristi i ne rješavaju problem korisnika kredita vezanih za franak. Do takvog zaključka bi poslije pažljivije analize vjerovatno došli i članovi Savjeta za finansijsku stabilnost BiH, ali oni očigledno misle da su već uradili sve što su mogli.
Tim mjerama sigurno nije riješen problem korisnika švajcarskih kredita. Mnogi smatraju da ni jedna od ponuđenih opcija nije trajno rješenje.
"Balon otplata" ovih kredita podrazumjeva fiksiranje kursa švajcarskog franka na tri godine, s tim što bi se razlika između stvarnog i fiksiranog kursa stavljala na poseban račun i korisnici kredita bi je uz minimalnu kamatnu stopu otplaćivali poslije uplate poslijednje rate.
Prema ovoj opciji, korisnici kredita bi imali manju mjesečnu ratu koja se ne bi poovećavala bez obzira na kurs švajcarskog franka ali bi se njihove kreditne obaveze produžile za još nekoliko godina.
Mnogi korisnici kredita smatraju da se na taj način samo produžava njihova agonija i zbog toga se nisu ni opredjelili za "balon otplatu", iako su neke banke dva puta smanjivale fiksirani kurs švajcarskog franka i više puta produžavale rok za zaključivanje takvih ugovora.
Korisnici kredita nisu pronašli svoju računicu ni u drugim opcijama koje su im banke ponudile.
Mnogi kažu da bi i u slučaju konverzije duga u evro i uzimanjem novog kredita da bi zatvorili onaj stari koji je vezan za švajcarski franak - bili samo na gubitku. Zbog toga se najveći broj korisnika kredita vezanih za švajcarski franak pomirio sa sudbinom i snalaze se kako znaju i umiju da bi izmirivali svoje kreditne obaveze u švajcarskim francima.
Srećna okolnost za njih svakako je bila i činjenica da jak franak nije odgovarao ni švajcarskim privrednicima. U vrijeme njegove ekspanzije dešavalo se da isti proizvod bude gotovo dvostruko skuplji u Švajcarskoj nego u ostalim zemljama iz evro zone. Švajcarski izvoznici su zbog toga imali ogromnu štetu pa je njihova centralna banka morala da "obuzda" svoju valutu.
I oni su fiksirali kurs švajcarskog franka na 1,2 franka za jedan evro. Na taj način odahnuli su i u švajcarskim firmama ali i brojni korisnici kredita vezanih za švajcarski franak na Balkanu.
Dokle će to tako da traje - niko se ne usuđuje ni da prognozira.