BERLIN - Teško je pretpostaviti da će Kristin Lagard raskrstiti s novčanom politikom Marija Dragija, ali je sigurno da će tu politiku voditi otvorenije i transparentnije od Dragija, smatraju mnogi stručnjaci, piše Dojče vele.
Očekivanja od Evropske centralne banke (ECB) sa novom šeficiom Kristin Lagard nisu baš velika: niko ne očekuje da će ona okrenuti leđa Dragijevoj politici nulte kamate.
Ekonomista Jerg Kremer kaže da je Lagardova stalno održavala Dragijevu politiku i da će kao bivša ministarka finansija imati puno razumijevanje za želje svojih bivših kolega sa vrlo zaduženog juga monetarne unije.
"Oni koji sada očekuju promjenu kursa, biće razočarani", smatra Kremer.
Lagardova je najavila da hoće bolje da predočava javnosti politiku ECB i da će pri donošenju odluka voditi računa o negativnom posljedicama nultih kamata. Moraće i da više izlazi u susret sve jačoj opoziciji u Savjetu ECB - ona se protivi ekspanzivnoj politici banke.
Još kao šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ova pravnica je polagala na ekspertize ekonomista.
Šef Finske centralne banke Oli Ren, o kojem se svojevremeno takođe razgovaralo kao o mogućem nasljedniku Dragija, ubijeđen je da će Lagardovoj u frankfurtskom tornju ECB-a koristiti iskustva koja je stekla na čelu MMF.
"Ona je pokazala da odlično umije da komunicira, u tome ima sposobnosti koje su vrlo važne u odnosu s finansijskim tržištima, nosiocima političkih odluka i civilnim društvom", navodi Ren.
I njegov kolega u Savjetu ECB-a, Benoa Kere, cijeni iskustvo Kristin Lagard.
"Ona zna kako funkcioniše globalna privreda. Ona zna kako funkcioniše Evropa. Ona zna kako se komunicira s finansijskim tržištima", ističe Kere.
Čak ni finansijsko-politički protivnici Lagardove, kao što je bivši njemački ministar finansija Volfgang Šojble, nisu je napadali. Iz njenog okruženja se može čuti da je ona u stanju da dođe do rješenja i s pregovaračkim partnerima.
Dosad nije govorila o tome šta će promijeniti u odnosu na Dragija. Ali mora joj biti jasno da bi za slučaj nove egzistencijalne krize zajedničke valute morala da ima u fioci "plan B".
Tomas Majer, jedan od najuglednijih njemačkih ekonomista koji je radio za MMF, "Goldman Saks" u Londonu, Dojče banku u Frankfurtu, smatra da bi Lagardova trebalo da se pripremi za sljedeću veliku krizu evra.
Po njegovom mišljenju, "Lagardova vrlo brzo uči, što svjedoči da može da se prilagodi krizi i da reaguje kako treba".
Kritičari kažu da je savladavanje kriza vođenjem ekspanzivne novčane politike s niskim ili negativnim kamatama - putovanje s neizvjesnim ishodom.
Zato je za Tomasa Majera veoma važno da rukovodstvo ECB ima u vidu alternativna rješenja. On je postupanje ECB u kriznim vremenima uporedio s putovanjima moreplovaca koji su plovili kroz nekartografisana područja.
Očekuje se da će pritisak na ECB i dalje da raste.
Početkom oktobra, jedna grupa nekadašnjih stručnjaka ove institucije objavila je memorandum u kojem piše da na "aktuelni krizni modus ECB gledaju sa sve većom zabrinutošću".
Njemački savezni zavod za nadzor finansijskih djelatnosti čak poziva osiguravajuća društva da protestuju zbog niskih kamata u evrozoni.
"Dostignuta je tačka u kojoj faktori na tržištu moraju dobro da razmisle o tome koliko niske kamate ugrožavaju njihov poslovni model i njihov doprinos osiguranju u starosti koje je pokriveno kapitalom", rekao je izvršni direktor Zavoda Frank Grund.
Zavod smatra da se čitav niz društava za životno i penziono osiguranje našao priteran uza zid zbog dugoročne politike niskih i negativnih kamata ECB.
Osim toga, kritičari rada ECB su čak njemačkom Ustavnom sudu podnijeli hitnu tužbu kako bi spriječili da banka od 1. movembra ponovo kupuje obveznice u vrijednosti od 20 milijardi evra mjesečno. Bila je to posljednja odluka Marija Dragija dok je bio na funkciji, i on je uspio da je progura teškom mukom. Ali s njenim posljedicama će morati da se bori njegova nasljednica, zaključuje DW.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.