VAŠHINGTON - Zakon izglasan sinoć u Predstavničkom domu kongresa SAD koji dozvoljava povećanje granice zaduženja države i smanjuje javne troškove za više od 2.000 milijardi dolara samo će minimalno uticati na američku privredu u naredne dvije godine.
Gotovo svi rezovi u potrošnji biće učinjeni 2014. godine i kasnije.
Pristup je u skladu sa opomenama šefa Federalnih rezervi Bena Bernankea i mnogih ekonomista da bi suviše velika i brza kresanja mogla da ugroze slab ekonomski oporavak.
Ipak, zakon koji danas treba da bude potvrđen i u Senatu, neće ni mnogo pomoći privredi SAD, bar ne u kraćem roku, kažu danas ekonomisti.
Prema dogovoru, diskrecioni troškovi države - koji se ne odnose na penzije i zdravstvenu zaštitu - biće smanjeni za 21 milijardu dolara iduće godine i za 42 milijarde dolara 2013. Zajedno, ovi rezovi čine oko dvije desetine jednog procenta dvogodišnjeg učinka američke privrede, tako da će njihov uticaj biti mali.
Rezovi će se popeti na 75 milijardi dolara 2015. godine i 156 milijardi dolara 2021. Ukupno, prva faza smanjenja troškova uštediće 917 milijardi dolara tokom deset godina. Kongres tek treba da odluči o drugoj fazi umanjenja od ukupno 1.500 milijardi dolara.
Manji državni troškovi mogu da znače manje novca za autoputeve, stambenu izgradnju, naučna istraživanja i bilo koji drugi program vlade.
Kompanije koje rade za vojsku takođe mogu da budu budu pogođene. Ako
članovi Kongresa ne budu bili u stanju da se dogovore o drugoj fazi smanjenja troškova, budžet Pentagona će automatski biti smanjen za 500 milijardi dolara. Ova mjera je osmišljena kao prijetnja – kao osiguranje da će pregovarači imati jak razlog za kompromis.
Odlaganje dubokih rezova kupuje vrijeme ekonomiji. Danas američka privreda nije u stanju da dobro podnese šokove: nezaposlenost je i
dalje 9,2 odsto, stanovništvo troši manje, plate stagniraju a ekonomski rast je najsporiji od kraja recesije juna 2009.