VAŠINGTON - Ispitivanje je pokazalo da skoro 70 odsto hrvatskih domaćinstava ne uspijeva prihodima koje ima pokriti sve mjesečne troškove.
Pedeset odsto jedva sastavlja kraj s krajem, 11 odsto za tekuće troškove mora koristiti štednju, a osam odsto mora se dodatno zadužiti.
Svako drugo domaćinstvo ima lošiju finansijsku situaciju nego prije godinu dana, a iste trendove pesimistično predviđaju i u narednih godinu dana.
Čak 42 odsto anketiranih tvrdi da će im finansijsko stanje biti još lošije nego što je sada.
Sve je palo - potrošnja, industrija, izvoz, a berza je u totalnom kolapsu.
Pad lične potrošnje srušio je hrvatski BDP, jednako je kao i u zemljama EU.
Još lošije finansijsko stanje predviđa 50 odsto domaćinstava u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji, kao i domaćinstva sa prihodima do 3.500 kuna.
Najmanje su pesimistični stanovnici u Istri i primorju, te domaćinstva koja mjesečno imaju na raspolaganju više od 11.000 kuna.
Anketa Centra za istraživanje tržišta GFK o potrošačkoj klimi u Hrvatskoj provedena je u septembru na uzorku od 1.000 osoba.
To je drugo istraživanje koje je objavljeno u nekoliko dana koje potvrđuju da su Hrvati krajnje pesimistični u pogledu ekonomskog stanja u državi i vlastitih finansija.
Sudeći prema tim istraživanjima, Hrvati će i u narednim mjesecima potpuno "skresati" ličnu potrošnju i štedjeti gdje god je to moguće.