SARAJEVO - Federacija BiH bespotrebno gubi ogroman novac zbog odredaba novog Zakona o deviznom poslovanju kojim se onemogućava upotreba eura kao platežnog sredstva u maloprodaji, tvrde turistički radnici i bankari.
Novim Zakonom o deviznom poslovanju FBiH, koji je na snazi od avgusta prošle godine, precizirano je da se plaćanje, naplaćivanje, prenos i isplata u FBiH vrši u konvertibilnim markama. Time se, između ostalog, želi stimulisati otvaranje mjenjačnica i tako zaposliti novi ljudi.
Do kraja prošle godine, prema podacima Ministarstva finansija FBiH, pristigla su samo dva zahtjeva za otvaranje mjenjačnica.
"Otkad je u primjeni novi zakon turistički radnici trpe velike štete. Turisti ne mogu potrošiti koliko žele, jer poslije 20 sati ne radi nijedna banka, a ne postoje mjenjačnice. Puno gubimo svi, a najviše država BiH, koja ne ubire prihode u mjeri u kojoj bi mogla", kaže Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH.
Smatra da je Zakon o deviznom poslovanju nespretno formulisan i očito donesen mimo konsultacija sa strukom.
"Trebalo je osigurati uslove za uspostavu sistema mjenjačnica, te uslove za hotele da u sklopu svojih recepcija mogu imati mjenjačnice, kako je to na primjer regulisano u Srbiji, Hrvatskoj i drugim zemljama", tvrdi Hadžić i naglašava da turiste nespretnim zakonskim rješenjima odbijamo, umjesto da ih privlačimo i "uzmemo im što više novca".
Grgo Mikulić, predsjednik Turističke zajednice Zapadnohercegovačkog kantona, kaže da je onemogućavanje plaćanja eurom nepopularna mjera, koja ostavlja trag na turističkom prometu u BiH.
"Logično je da svaka država štiti svoju valutu, ali to je trebalo učiniti kada je uvođena konvertibilna marka", kaže Mikulić i dodaje da je primjena zakona dočekana nespremno.
Pojašnjava da svaki hotel i restoran internacionalnog karaktera mora imati u svom sastavu mjenjačnicu ili barem u svojoj blizini, ali kako njihovo otvaranje nije pripremljeno novac se mijenja na drugim mjestima, usljed čega se prave veće kursne razlike od uobičajenih.
"U tom lancu svako uzme svoj dio, a klijent plaća veću cijenu. Turističko tržište je osjetljivo i ovakva nepopularna mjera nanosi veliku štetu", ističe Mikulić.
U Turističkom uredu u Međugorju kažu da je sreća u nesreći što je primjena zakona došla u vrijeme izvan turističke sezone.
"Ukoliko ne počne otvaranje mjenjačnica do aprila, kada počinje sezona, bojim se da ćemo ući u velike probleme", kaže Željko Vasilj, voditelj Ureda, dodajući da se u ovom turističkom gradiću koji pohode stotine hiljada turista novac može promijeniti na svega dva mjesta, u pošti i jednoj banci.
I bankarima, takođe, nije jasno zašto se zakonskim rješenjima onemogućava plaćanje u eurima.
"Ne znam iz kojih razloga entiteti tjeraju euro u mjenjačnice. Konkurencija je dobrodošla, ali ne vidimo širu društvenu ekonomsku opravdanost ili korist da euro ne bude pomoćno sredstvo plaćanja. Tim prije što je karensi bord definisao fiksni tečaj, pa nema valutnog rizika. Ako hoćemo u Evropu, ako hoćemo ka eurozoni, nema razloga da euro kao staratelja KM ne tretiramo u plaćanju", upozorava Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH.
On naglašava da ima mnogo pritužbi ljudi koji se bave tranzitnim turizmom zbog toga što strani turisti ne mogu plaćati eurom gorivo na benzinskim pumpama, robu u trgovinama i drugim maloprodajnim objektima.
U Ministarstvu finansija kažu da se plaćanje može vršiti i u devizama, pa i eurima, ali u tom slučaju preduzetnik je dužan položiti stranu gotovinu najkasnije narednog radnog dana. Tvrde i da je u provedbenim aktima, propisano da se strana gotovina može koristiti za pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prevoza), usluga avio-luka i autocesta, za prodaju robe u konsignacionim skladištima i slobodnim carinskim prodavnicama i za prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putničkih turističkih agencija, za račun nerezidenta.
Slab interes
Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić kaže da mjenjačnice moraju poslovati po odlukama koje važe za finansijske institucije. Objašnjava da mjenjačnice moraju ispunjavati sigurnosne i druge zahtjeve, te ga stoga i ne čudi što nema velikog interesa za otvaranje ovih objekata.
U Centralnoj banci BiH nisu željeli da iznose stav o euru kao sredstvu plaćanja, kazavši kako je devizno poslovanje u nadležnosti entitetskih ministarstava finansija.
Euro za krevet, KM za kafu
Nelogičnosti Zakona o deviznom poslovanju vidljive su na primjeru hotela "Holiday Inn" u Sarajevu.
Potvrđeno nam je da u ovom hotelu imaju probleme zbog toga što se boravak u hotelu može platiti u eurima, dok se hotelske usluge i servisi poput restorana, hemijske čistionice i slično isključivo plaćaju u domaćoj valuti - konvertibilnoj marki.