ATINA/MADRID - Nakon kratke ljetne pauze, lideri evrozone se zagrijevaju za novu rundu diplomatskog posredovanja, takozvane "šatl diplomatije“, uoči onoga što bi mogao da bude odlučujući mjesec u dvoipogodišnjoj dužničkoj krizi.
Premijer Grčke Antonis Samaras otputovaće sljedeće nedjelje u Berlin i Pariz, gdje će se sastati sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i predsjednikom Francuske Fransoom Olandom, prenosi Rojters.
Samaras će se prije toga, prema riječima grčkih i njemačkih zvaničnika, sastati sa predsjedavajućim ministara finansija evrozone Žan-Klodom Junkerom.
Merkelova, koja je trenutno u Kanadi, sastaće se početkom septembra sa španskim premijerom Marijanom Rahojem, a tehnokratski lider Italije Mario Monti naveo je da će otputovati u Berlin prije kraja avgusta.
Sljedeće nedjelje se takođe očekuje sastanak Merkelove i Olanda.
Brojne aktivnosti evropskih lidera uvod su u ključni period za evrozonu, nakon što je predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi privremeno umirio tržišta, navevši da će banka učiniti sve što je potrebno da zaštiti evroblok, uključujući hvatanje u koštac sa visokim troškovima zaduživanja Španije i Italije.
ECB bi, na redovnom sastanku 6. septembra, mogla da precizira kako će reagovati na tržištima obveznica ako to bude potrebno. Tržišta će budno iščekivati reakciju Njemačke, nakon što je guverner Bundesbanke Jens Vajdman jasno izrazio rezervisanost u vezi da datim planom.
Šest dana kasnije, njemački ustavni sud donijeće presudu o trajnom fondu za spas evrozone, Evropskom stabilizacionom mehanizmu, bez koje Berlin ne može da ratifikuje početak funkcionisanja fonda. Izbori u Holandiji biće održani istog dana.
Ministri finansija Evropske unije sastaju se 14. i 15. septembra na Kipru. Do tada bi „trojka“, koju čine predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, EU i ECB, trebalo da donese presudu o napretku reformi u Grčkoj.
Španija je i dalje najveći problem za lidere evrozone, budući da bi kompletan paket pomoći za tu zemlju gotovo ispraznio evropske kofere. Nakon što je prvobitno insistirao da Madridu neće biti potreban takav paket, Rahoj sada navodi da će razmotriti traženje dodatne pomoći, pored spasa za banke teškog do 100 milijardi evra, ali da prvo mora da vidi kave će poteze preduzeti ECB.
Samaras će se 24. avgusta sastati sa njemačkom kancelarkom i insistiraće da Atina može da uštedi oko 11,5 milijardi evra, što je ključni uslov da bi nastavila da prima pomoć EU i MMF-a.
„Naš osnovni prioritet je da povratimo kredibilitet tako što ćemo pokazati odlučnost“, naveo je zvaničnik grčke vlade.
Samaras će takođe zatražiti da rok za sprovođenje mjera štednje bude produžen na četiri sa dvije godine, da bi bio ublažen uticaj datih mjera na ekonomiju, koja prolazi kroz najdublju recesiju od Drugog svjetskog rata.