SARAJEVO - Politika zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine dovedena je u pitanje budući da zavodima za zapošljavanje prijeti kolaps zbog sudskih presuda o usklađivanju naknada demobilisanim borcima, objavio je Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ugrožene su i naknade za nezaposlene i zdravstveno osiguranje za nezaposlene, nema ni novca za sprovođenje aktivne politike zapošljavanja, što vodi ka urušavanju sistema i većoj socijalnoj krizi, dodaje ovaj radio.
Loše političke odluke, navodi RSE, donijete mahom u predizborne svrhe i radi zadržavanja "fotelja", pristigle su za naplatu i to "preko leđa" najugroženijih kategorija u BiH - nezaposlenih.
"Zbog sudskih presuda na osnovu Zakona o pravima demobilisanih boraca, koji je 2010. stavljen van snage i čije posljedice tek sada dolaze na naplatu, ugroženo je dalje funkcionisanje i Zavoda za zapošljavanje u Federaciji, dok su nezaposleni dodatno obespravljeni," navodi RSE.
Direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje Kenan Rešo kaže da se radi o oko 97 miliona maraka koje bi, teoretski, trebalo isplatiti u idućih godinu, godinu i po dana.
"Niti te pare postoje, niti u projekciji postoje, niti će u narednih deset godina postojati, ne znam kakve rezove da činimo", navodi Rešo.
Zavod za zapošljavanje u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je "poklekao" pod tužbama i naplatom, a pitanje je dana kada će i ostali.
Još prije pet godina Svjetska banka je upozoravala da socijalna davanja treba da budu usmjerena na one kojima su najpotrebnija, a da u isto vrijeme treba ostaviti dovoljno prostora za razvojne programe koji bi bili podržani iz budžeta i s kojim bi se stvarala nova radna mjesta.
Koliko su poslušali savjet, govori današnje stanje da samo u Kantonu Sarajevo (KS) ima oko 80.000 nezaposlenih koji će, po svemu sudeći, ostati i bez ovoga što imaju, ukazuje RSE.
Na zavode za zapošljavanje u Federaciji BiH godišnje se potroši 120 miliona konvertibilnih marka ( oko 60 miliona evra) koje dolaze iz doprinosa na plate.
RSE prenosi da se na aktivnu politiku zapošljavanja troši u prosjeku svega 20 odsto. Rezultati su ionako skromni, jer nema ocjene uspješnosti, odnosno ne zna se koliko je od zaposlenih kroz ove projekte stvarno i ostalo na poslu.