Da nije bilo budžetskog manjka izazvanog ekonomskom krizom i neodgovornim odnosom prema socijalnim transferima, vjerovatno Federacija BiH još ne bi krenula u fiskalizaciju.
Manjak od 120 miliona KM u kasi u prvih pet mjeseci bio je dovoljno upozoravajući signal da povremene izjave o potrebi uvođenja fiskalnih kasa zamijeni konkretna akcija.
Proteklih mjeseci federalne vlasti posegnule su za svim mogućim mjerama da namaknu novac u budžete, počevši od pojačanih inspekcijskih kontrola, preko zahvatanja iz dividendi javnih preduzeća do kredita komercijalnih banaka. Na kraju, kao jedno od spasonosnih rješenja, došla je na red i fiskalizacija.
Federacija BiH kreće u ovaj proces sa zakašnjenjem u odnosu na Republiku Srpsku i zemlje okruženja, ali s obzirom na njihova pozitivna iskustva nema nikakvog razloga da ostane izolovano fiskalno ostrvo. Ova reforma daje rezultate na duge staze i sigurno je da njene efekte ne treba gledati samo kroz povećanje prihoda u entitetskim kasama nego i kroz aspekte eliminisanja sive ekonomije i poboljšanja poslovnog okruženja.
No, ona donosi dobrobit i potrošačima koje trgovci i pružaoci usluga neće moći više bezobrazno varati.
Nažalost, s fiskalizacijom je trebalo krenuti prije uvođenja poreza na dodanu vrijednost, kako je to, na primjer, uradila Srbija čime bi efekti porezne reforme u oba bh. entiteta, sasvim sigurno, bili znatno veći.