Osnivanje garantnog fonda RS, po modelu predviđenom Nacrtom zakona koji je usvojen u Narodnoj skupštini RS, treba omogućiti lakšu dostupnost kredita privrednicima i preduzetnicima.
Banke i mikrokreditne organizacije će s formiranjem garantnog fonda RS dobiti oslonac da slobodnije odobravaju kredite klijentima koji imaju problema s obezbjeđenjem kolaterala. Uvjeren sam, međutim, da se komercijalne banke neće tako brzo preorijentisati na rizičnije projekte i podržati preduzetništvo, jer su se dugi niz godina navikle na sigurnost kolaterala i finansiranja preduzeća koja su se već pokazala na tržištu.
To će zasigurno predstavljati prepreku za preduzetnike koji tek pokreću biznis, takozvane start-up projekte. Banke u RS i BiH, nažalost, nisu ni razvojne ni preduzetničke, iako je još davno Sen Simon u djelu "Utopija" idejno zamislio preduzetničku banku, da bi Morganova banka u SAD izašla s modelom da se korisniku praktično nudi da uzme povoljan kredit za projekte u kojima će banka snositi veći rizik. Praksa garantovanja kreditnih plasmana dosta je različita u svijetu.
Pojedine države kada imaju za cilj da ubrzaju i omasove osnivanje malih i srednjih preduzeća direktno bankama pokrivaju do 30 odsto plasmana za start-up firme, što je najsnažniji oblik garantovanja.
Vlada RS se, pak, opredijelila za klasičan model garantnog fonda, koji će, vjerujem, olakšati pristup kreditima, ali to neće biti tako dinamično i upravo zbog te nepreduzetničke opredjeljenosti naših banaka. Nažalost, preduzetništvo će kod nas ostati na marginama sve dok mu društvo i država ne budu pridavali veći značaj.