Vlada Federacije BiH sasvim sigurno ne može pomoći domaćim proizvođačima mlijeka onako kako su to ovih dana uradile zemlje EU - izdvajanjem po 15.000 eura gazdinstvima koja se bave ovom vrstom proizvodnje.
Najava da bi se problem ljetnih viškova mlijeka i niskih otkupnih cijena, zbog čega su mljekari u FBiH najavili proteste za 5. avgust, mogao riješiti interventnim podsticajima ulijeva nadu da ova proizvodnja, u kojoj smo posljednjih godina ostvarili iznimno dobre rezultate, neće biti zaboravljena. No, intervencija Vlade, ma koliko dobrodošla, neće riješiti teškoće s kojima se mljekarstvo u FBiH suočava.
Kriza mlijeka, koja uzgred trese sve zemlje EU, prelomila se u FBiH preko leđa poljoprivrednih proizvođača, kojima su mljekare snizile otkupnu cijenu za čak 35 do 40 posto. Zaštitna cijena mlijeka od 57 feninga, koju je Vlada FBiH svojevremeno formirala, ali je očigledno nije bila spremna odbraniti, potvrdila se kao prevaziđeni instrument zaštite poljoprivrednika.
Niko, međutim, nije analizirao kako i zašto su cijene mlijeka u trgovinama povećane dok otkupljivači svojim kooperantima istovremeno plaćaju sve manje iznose za isporučeno mlijeko. Pravo pitanje za vlasti je, dakle, u čiji džep ide novac od sve veće razlike između farmerske i maloprodajne cijene?
Propuštajući da se pozabave ovom matematikom, vlasti se olako odriču pritiska na mljekare, pa će interventnim novcem samo ugasiti trenutni požar, ali ne i spriječiti da se protesti dogode drugom prilikom.