BERLIN - Iz Evropske unije (EU) se od 1989. do danas slilo preko 90 milijardi evra ekonomskih poticaja, no dobar dio ovog novca je propao ili u besmislenim ili jednostavno nepostojećim projektima, ocijenjeno je u informaciji njemačke medijske kuće Deutsche welle (DW).
Nekadašnji državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Janis Cukalas i današnji član Evropskog parlamenta tvrdi da do danas ne postoji uvjerljiva studija gdje je završio novac iz evropskih fondova.
„Sigurno, ukoliko pogledate sve te auto-puteve, podzemne željeznice i aerodrome postaje jasno da se nešto i učinilo, što je i dobro za ovu zemlju. Ali nigdje ne postoji pregled ukupnih izdataka i preciznog stanja u kojem se nalaze projekti“, zaključio je Cukalas.
Po DW, teško je procijeniti koliko novca iz EU namijenjenog oporavku Grčke nestane u mutnim kanalima, a povrh toga birokratija i manjak kontrole otežavaju istragu.
DW navodi kao primjer da je puno pronevjera, jedan od najspektakularnijih, ali i najspornijih procesa proteklih godina u Grčkoj, u kome je krajem juna devet profesora i visokih službenika Univerziteta Panteon iz Atine osuđeno na dugotrajne zatvorske kazne.
Osoblje univerziteta je osuđeno jer su 1990-tih pronevjerili osam miliona eura namijenjenih nauci i istraživanjima tako što je novac EU završio na privatnim računima profesora.
Optuženi su djelimično igrali i važne političke uloge, pa je nekadašnji rektor Dimitris Konstas predvodio grčku delegaciju pri Vijeću Evrope.
Optuženi priznaju prevaru, ali tvrde da su za nju odgovorni drugi i da je proces protiv njih politički motiviran, pa su najavili da će se žaliti i da će ići do Evropskog suda za ljudska prava.
Za DW je međutim sigurno kako su slučajevi poput afere Panteon samo vrh ledenog brijega, jer su godinama sredstva iz Brisela završavala u mutnim kanalima, a njihovo praćenje je, zbog glomazne birokratije, gotovo nemoguće.
DW smatra da su najbolji primjer za netransparentne projekte mnogobrojne zadruge maslinara, posebno na ostrvu Kritu koje su decenijama rod prikazivala mnogo većim od stvarnog kako bi pobrale što više novca iz fondova EU.
Dokaz za takvu tvrdnju, po samom DW, kako prenosi Tanjug, nije moguće naći jer još uvijek ne postoje efikasni kontrolni mehanizmi kada su u pitanju poljoprivredne subvencije.
Grčki maslinari su godinama objavljivali izvještaje koja je mogla kontrolisati samo uprava zadruge, zaključuje njemački medij koji se kao izvor za svoje tvrdnje poziva na atinski dnevnik “Ta nea”.