Studija hidroenergetskog korištenja srednjeg toka rijeke Vrbas pokazala je da na potezu uzvodno od Krupe treba da budu izgrađene dvije hidroelektrane - Krupa 218 i Bočac 2, kazao je Goran Milanović, izvršni direktor za investicije i razvoj Hidroelektrana na Vrbasu a.d. Mrkonjić Grad.
Preduzeće Hidroelektrane na Vrbasu, koje upravlja sa HE Bočac, planira da taj projekat, vrijedan 80 miliona evra, finansira u saradnji sa matičnim holdingom "Elektroprivredom RS" koristeći i kredite evropskih zajmodavaca.
"Projekat HE Bočac 2 je pojedinačno najisplativija i najizvodljivija investicija za koju ne postoje bitne dileme, tako da se preporučuje što brža realizacija", istakao je Milanović.
NN: Koji su razlozi opredijelili HEV da iniciraju novi koncept hidroenergetskog iskorištavanja Vrbasa kroz izgradnju HE Bočac 2 i HE Krupa sa nižom branom?
MILANOVIĆ: Ranije razmatrani projekti izgradnje hidroelektrana na slivu rijeke Vrbas naišli su na veliki otpor javnosti zbog toga što tim projektima nisu obuhvaćena pitanja rješavanja negativnog uticaja izgradnje hidroenergetskih objekata na životnu sredinu, kao ni interesi drugih korisnika vode i prostora. Nadalje, Skupština grada Banjaluka donijela je odluku o zaštiti riječne obale do Krupe na Vrbasu, kao i odluku da neće biti dozvoljena izgradnja hidroelektrana nizvodno od Krupe. Uzimajući u obzir ove činjenice, odlučili smo se za novi koncept energetskog korišćenja sliva rijeke Vrbas koji podrazumijeva eksploataciju vode ne samo u energetske svrhe, nego i sveobuhvatnije sagledavanje sliva kako bi Vrbas mogao biti višenamjenski korišten.
U tom kontekstu, novi projekti izgradnje hidroelektrana pored osnovnog ekonomskog kriterijuma isplativosti, moraju da zadovolje i ograničenja vezana za uticaj izgradnje na životnu sredinu, potrebu ekološkog očuvanja kanjona rijeke, da uobzire interese svih grupa koje koriste i iskorištavaju Vrbas, kao i da definišu mjere koje će smanjiti negativan uticaj izgradnje na najmanju moguću mjeru.
NN: Šta je konkretno predviđeno studijom o tom projektu, koji je izradio Institut "Jaroslav Černi" iz Beograda?
MILANOVIĆ: Cilj izrade studije je bio da korišćenjem Hidroinformacionog sistema Vrbas budu sagledane resursne i prostorne mogućnosti i ograničenja izgradnje hidroelektrana u dijelu sliva Vrbasa u RS i identifikovane moguće lokacije za njihovu izgradnju, sagledani osnovni tehnički i ekonomski pokazatelji i procijenjena isplativost njihove izgradnje i eksploatacije, kao i da bude izvršen izbor najboljih rješenja sa aspekta ekonomske isplativosti i izvodljivosti u kontekstu interakcije sa postojećom infrastrukturom i uticajem na životnu sredinu.
Analiza energetskog potencijala rijeke Vrbas i njenih pritoka pokazala je da su sa aspekta moguće proizvodnje električne energije daleko najznačajniji potencijalni energetski projekti na srednjem toku Vrbasa, gdje je moguće izgraditi nekoliko elektrana sa velikom godišnjom proizvodnjom, a to su HE Bočac 2, HE Krupa 228, HE Krupa 218, HE Krupa 214, HE Grbići 204, HE Banjaluka 204, HE Karanovac i HE Novoselija 172,5 i 174,6.
Za svaku pojedinačnu hidroelektranu izvršene su hidrološke, hidrauličke, energetske i tehnoekonomske analize sa posebnim osvrtom na uticaj izgradnje HE na životnu sredinu. Na osnovu ovih kompleksnih analiza na dijelu rijeke uzvodno od Krupe preporučena je izgradnja hidroenergetskog sistema koji bi činile HE Krupa 218 i HE Bočac 2. Srednje godišnje proizvodnje za protočni i varijabilni rad u ovom sistemu iznosile bi 125,7 gigavat-časova za protočni, odnosno 111,1 gigavat-čas za varijabilni rad. Projekat HE Bočac 2 pojedinačno je najisplativija i najizvodljivija investicija za koju ne postoje bitne dileme, tako da se preporučuje što brža realizacija.
NN: Na koji način bi bio isfinansiran taj nesumnjivo značajan investicioni poduhvat i kolika je njegova okvirna vrijednost?
MILANOVIĆ: Investicija u izgradnju HE Bočac 2 i HE Krupa 218 iznosila bi oko 80 miliona evra. To jeste velika investicija, ali s obzirom na procijenjenu vrijednost investicionih količnika od 0,6663 do 0,7539 evra po kilovat-času očekujemo brz povrat uloženog kapitala. Što se tiče načina finansiranja ove investicije, naš stav je da se ne mijenja vlasnička struktura kapitala, odnosno javna ponuda akcija nije u opciji. Projekat bi bio finansiran iz vlastitih sredstava preduzeća i "Elektroprivrede RS", kao i iz kreditnih sredstava Evropske investicione banke ili Evropske banke za obnovu i razvoj.
NN: Koliko je sa ekonomskog i energetskog stanovišta značajna izgradnja novih hidroenergetskih postrojenja u širem regionu Banjaluke, kao najvećeg potrošača struje u RS?
MILANOVIĆ: Svakako da realizacija ovih projekata ima ogroman značaj, kako sa ekonomskog, tako i sa energetskog stanovišta. Pored direktnih efekata koje realizacija ima na državnu ekonomiju putem prihoda od poreza na dodatu vrijednost, prihoda od poreza na dobit, indirektni društveno-ekonomski efekti projekta su mnogo značajniji. Naime, realizacija ovog investicionog projekta imaće višestruko pozitivan uticaj na otvaranje novih radnih mjesta u oblasti energetike i stvaranje mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta u propratnim granama što će dovesti do unapređenja standarda stanovništva. Sljedeći pozitivan efekat je pojačan privredni razvoj regije Banjaluka kao i kreiranje podsticajnog investicionog ambijenta. Pored toga, izgradnjom novih objekata povećala bi se mogućnost izvoza električne energije na inostrana tržišta čime bi "Elektroprivreda RS" zauzela značajnu poziciju na regionalnom tržištu i pojavila bi se kao bitan faktor u proizvodnji električne energije.
Sa tehničkog aspekta, izgradnja novih hidroelektrana bi imala ogroman značaj za snabdijevanje tržišta strujom. Protočne hidroelektrane sa manjim akumulacijama, kao što su Bočac 2 i Krupa 218 bile bi od ogromnog elektroenergetskog značaja zbog blizine centara potrošnje i nadopunjavanja HE Bočac. Skraćenje puta transporta struje od proizvođača do korisnika pomaže poboljšanju naponskih prilika, odnosno sprečava obaranje napona u vrijeme najveće dnevne potrošnje.
NN: Još je na snazi koncesioni ugovor između Vlade RS i preduzeća "HES Vrbas", koji je predviđao izgradnju HE Krupa i HE Banjaluka - niska. Smatrate li da je došlo vrijeme da Vlada poslije šest godina neuspješnog pregovaranja konačno presiječe i odluči kuda dalje u hidroenergetskom iskorištavanju srednjeg toka Vrbasa?
MILANOVIĆ: Najpovoljnije rješenje za nas, naravno, bilo bi raskidanje koncesionog ugovora sa preduzećem "HES Vrbas" i dodjela koncesije našem preduzeću. Smatramo da imamo sve preduslove koji su potrebni za uspješnu realizaciju ovog projekta - novčana sredstva, stručnjake iz različitih oblasti, poslovnu politiku preduzeća koja je usmjerena na razvoj i proširenje proizvodnih kapaciteta, te da smo u skladu s tim najadekvatniji subjekt za realizaciju projekta. Nadamo se da će uskoro biti riješeno i to pitanje, bez obzira kakav ishod bio, kako bi preduzeli dalje akcije u skladu sa odlukom.
NN: Banjalučka javnost protivila se prethodnom koncesionom projektu nakon čega je on i "zamrznut". Očekujete li da će sportska i ekološka udruženja, a prije svega korisnici rijeke Vrbas, podržati novi koncept koji predlaže HEV?
MILANOVIĆ: Sve grupe koje koriste i iskorištavaju Vrbas imaju svoje parcijalne interese, ali smatramo da iznad svega treba da budu značajni benefiti za širu društvenu zajednicu. Budući da je studija pokazala da je projekat opravdan, kako sa ekonomskog aspekta tako i sa aspekta uticaja na životnu sredinu, jer se ovim objektom značajnije ne utiče na mikroklimu, kvalitet vode kao ni na biljni odnosno životinjski svijet, smatramo da ne postoje razlozi za negativne stavove i očekujemo podršku od strane banjalučke javnosti.
NN: Da li ćete u vezi s tim sprovesti javnu raspravu sa svim zainteresovanim stranama i građanima kako bi se upoznali sa prednostima, ali i mogućim manama koje nosi planirani projekat?
MILANOVIĆ: U našem interesu je da javnost bude upoznata sa svim pozitivnim efektima projekta, tako da nam je u planu da organizujemo javnu raspravu po ovom pitanju, što je ujedno i naša zakonska obaveza. Svi zainteresovani pojedinci i organizacije će imati priliku da iznesu svoje mišljenje i postave pitanja u vezi s ovim projektoma. Očekujemo pozitivan ishod javne rasprave s obzirom na argumente koje imamo za ponuditi, odnosno vjerujemo da će projekat biti prihvaćen.