Svi znaju koji je grad u BiH „grad milionera“. Niko ne zna odakle ta brojka. A podatak koji zaista postoji ispričao je jaču priču od svake procjene.
Ta činjenica ne postoji.
U Bosni i Hercegovini nema registra milionera. Nema institucije koja mjeri neto imovinu građana, nema poreza na bogatstvo koji bi je usput evidentirao i nema nijednog dokumenta iz kojeg se može pročitati koliko ljudi u Tešnju ili Živinicama ima imovinu vrijedniju od milion maraka.
Sve što ste čitali su procjene, a procjena vrijedi taman koliko i pretpostavka ispod nje, piše N1..
Zato pitanje treba postaviti drugačije. Ne gdje živi najviše milionera, nego koji mali grad u BiH proizvodi najviše kapitala po stanovniku i koliko od toga uopšte možemo znati.
Odakle brojka o 150 milionera?
Trag vodi do jedne izjave. Samir Vildić, predsjednik Upravnog odbora Fondacije poduzetnika u BiH, rekao je za BiznisInfo.ba da u Živinicama živi više od 150 milionera i da po broju stanovnika Živinice u tome nadmašuju Berlin, a stoje otprilike kao Keln.
Kakanj je, po istom izvoru, grad s više od 40 milionera.
Vildić je i sam objasnio zašto to govori. Htio je skrenuti pažnju, posebno mladima, na to da kod nas postoji ozbiljan kapital spreman za ulaganje.
To je poštena namjera i ne treba je ismijavati. Ali poruka i podatak nisu ista stvar, a metodologija iza brojke nikada nije objavljena.
Ono što se dalo provjeriti jeste pokazatelj iz kojeg je izvedena. U Živinicama je 2022. poslovalo 110 kompanija s prihodima većim od milion KM, a 2023. godine bilo ih je 117.
Odatle zaključak da milionera mora biti više od 150, jer neke firme imaju više suvlasnika, a nisu ni svi do novca došli preko firme.
Logika je razumna. Samo, oslanja se na tri koraka, a svaki od njih ima svoje slabosti.
Tri rupe u računici
Prihod nije imovina.
Firma koja godišnje ostvari milion maraka prihoda ne mora vrijediti milion. Vrijednost zavisi od imovine, dugova i zarade. Vrijedi i obrnuto: zdrava firma s manjim prometom lako može vrijediti više od milion maraka.
Distributeri goriva najbolja su ilustracija. Hifa-Oil iz Tešnja, Holdina, G-Petrol i slične kompanije imaju prihode veće od 370 miliona KM, a marže od jedan do tri odsto.
Sjedište firme nije adresa vlasnika.
Ovo je najveća rupa i najrjeđe se spominje. Dobar dio kompanija koje su osnovali tešanjski poduzetnici registrovan je u Sarajevu ili Mostaru, a Hifa-Petrol je najpoznatiji primjer.
Te firme u tešanjski skor ne ulaze.
Statistika po sjedištu tako uredno seli bogatstvo iz malih gradova u administrativne centre, i to najviše kod onih najuspješnijih, jer oni prvi otvore kancelariju u Sarajevu.
Nazivnik je star 13 godina.
Svako „po glavi stanovnika“ u ovim tekstovima dijeli se popisom iz 2013. godine.
Od tada su Živinice rasle, a iz hercegovačkih gradova ljudi su odlazili. Poredak koji dobijete zavisi od podatka koji je zastario prije više od decenije.
Šta se ipak može izmjeriti?
Ako odustanemo od brojanja milionera i pređemo na ono što se stvarno evidentira – prihode registrovanih firmi – slika postaje oštrija.
Za 2024. godinu Tešanj je imao 143 kompanije s prihodom većim od milion KM, od toga četiri s prihodom većim od 100 miliona KM: Hifa-Oil, Madi, AS i Mann+Hummel BA.
Široki Brijeg imao je 134 firme s prihodom većim od milion KM, ali čak sedam s prihodom većim od 100 miliona KM: TT Kabeli, FEAL, MCI, Lukas TP Nakić, Mepas, Nameks i Bernina.
Kada se to podijeli brojem stanovnika, poredak se okreće u odnosu na apsolutne brojke.
Uz ogradu koja je gore navedena, upravo takvo poređenje može dati mnogo realniju sliku o tome gdje se u BiH stvara najviše poslovnog kapitala.