FRANKFURT - Lideri grčkih političkih stranaka postigli su dogovor o dodatnim mjerama štednje koje su EU i Međunarodni monetarni fond zahtijevali u zamjenu za paket finansijske pomoći, izjavio je danas predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi.
Dragi je na konferenciji za novinare rekao da je primio poziv od grčkog premijera Lukasa Papadimosa nekoliko minuta prije konferencije i da mu je on poručio "da je dogovor postignut i da su ga podržale sve veće partije", prenijela je agencija AFP.
On nije želio da komentariše mogućnost da ECB zabilježi gubitke na ime brojnih grčkih obveznica u svom vlasništvu, koje je nagomilala u okviru kontroverznog programa kupovine dužničkih hartija zemalja evrozone, ali je ukazao da ECB "nije pregovarač" u razgovorima između Grčke i njenih kreditora oko otpisa duga.
"Svi pričaju o tome šta bi ECB mogla da uradi ili da ne uradi. Međutim, ECB nije rekla ništa", poručio je Dragi.
Sa druge strane, "nije nam namjera da kršimo zabranu monetarnog finansiranja", insistirao je on, osvrnuvši se na politiku nekih vlada koje štampaju novac da bi podstakle likvidnost.
"Sva ta priča kako ECB treba da podnese dio gubitaka je neosnovana", rekao je Dragi, dodajući da "signali koje dobijamo pokazuju da su pregovarači vrlo blizu postizanja dogovora".
Od privatnih kreditora Grčke traži se da otpišu otprilike polovinu potraživanja na ime grčkih obveznica u svom vlasništvu, čija je ukupna vrijednost 200 milijardi evra, da bi se dužnički teret Atine sveo na održiv nivo.
ECB je pod pritiskom da i sama otpiše dio potraživanja na ime dužničkih hartija u svom vlasništvu, budući da, čak i ako privatni kreditori otpišu dogovoreni dio duga, to neće biti dovoljno da se grčki javni dug do 2020. dovede na nivo od 120 odsto bruto domaćeg proizvoda, sa sadašnjih 160 odsto.
ECB je početkom maja 2010. počela da kupuje grčke obveznice u pokušaju da se snize troškovi zaduživanja Atine. Pokušaj nije uspio, a Grčka se od tada oslanja na prvi paket međunarodne pomoći u iznosu od 110 milijardi evra.