Dok se u Hrvatskoj i Srbiji vode sudski procesi za povrat poslovnih objekata koji su nezakonito uzurpirani u (po)ratnim godinama, federalna Agencija za privatizaciju tek pokreće pravnu bitku za vraćanje imovine bh. preduzeća na Kosovu i poništavanje bezočne pljačke u Crnoj Gori.
Direktor Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH Šuhret Fazlić
boravio je nedavno u Beogradu, gdje je imao više sastanaka sa samo jednim ciljem - povrata imovine bosanskih poduzeća u Srbiji, čija se vrijednost mjeri u milionima maraka.
U razgovoru s odvjetnikom Marinkom Šakanom, koji zastupa federalnu Agenciju za privatizaciju u sporovima pred srbijanskim sudovima, dogovoreno je da se u narednim mjesecima prioritetno rješava problem nekretnina u vlasništvu preduzeća Agrokomerc iz Velike Kladuše. Nakon što je, naime, spriječena pljačka poslovnog kompleksa Agrokomerca u beogradskom naselju Kotež - velikog prodajnog objekta, poslovne zgrade i skladišta (ukupno 3.000 kvadratnih metara zatvorenog prostora), koji je 2002. nezakonito prisvojila firma Agrokomerc Beograd, odvjetnik Šakan je dobio ovlašćenja da izvrši legalizaciju i upis vrijedne imovine. Osim objekta u Beogradu, potražuje se i poslovni prostor Agrokomerca u Crvenki, koji će prema ranijem dogovoru biti prodat. Procjenjuje se da imovina Agrokomerca u Srbiji vrijedi oko tri miliona evra.
SUDSKE TUŽBE PROTIV SRBIJANSKIH I BOSANSKIH MEŠETARA
Poslovni prostori nekadašnjeg krajiškog prehrambenog giganta u Srbiji samo su manji dio imovine bh. firmi koja nije vraćena ni sedamnaest godina poslije rata. Prava vrijednost nekretnina federalnih preduzeća, međutim, i dalje nije poznata jer Direkcija za upravljanje pasivnim podbilansom, koja je u Federaciji formirana još 2006. godine, nikada nije počela s radom. Iako je Vlada Federacije BiH imenovala direktora i članove Upravnog odbora, zbog izostanka podrške u Domu naroda Federalnog parlamenta Direkcija nije uspostavljena, a tako ni centralna evidencija imovine poduzeća koja ulazi u pasivnu podbilansu.
„Sada imamo situaciju da imovinu firmi iz Federacije u drugim državama potražuje jedanaest institucija, deset kantonalnih i Agencija za privatizaciju u FBiH“, kaže Senad Rahimić, pomoćnik direktora za pasivnu podbilansu federalne Agencije za privatizaciju Šuhreta Fazlića.
Rahimić objašnjava kako je prema istom modelu - registrovanjem novih firmi na imovini bh. poduzeća, uzurpiran poslovni prostor Unis Pretisa d.o.o. i Pretisa d.d. Vogošća, koji je nelegalno prisvojila kompanija Unis Pretis Komerc Beograd. Sudski proces za vraćanje u posjed poslovnog prostora čija površina premašuje 180 kvadratnih metara već je pokrenut. Uredi Pretisa se, inače, nalaze u strogom centru Beograda, na Terazijama, gdje je prosječna cijena kvadratnog metra oko pet hiljada KM.
„Pokrenuli smo sudski spor protiv države Srbije i za povrat poslovnog prostora preduzeća Hepok Mostar. Na njihovoj imovini je formirana firma Hepok Beograd, koja je u međuvremenu otišla u stečaj, a poslovni prostor od 400 kvadratnih metara je prodat u stečajnoj masi“, navodi Senad Rahimić.
Osim sudskih tužbi protiv države Srbije i tamošnjih mešetara koji su se u (po)ratnim godinama pokušali domaći imovine bh. poduzeća, federalna Agencija za privatizaciju je u Beogradu tužila i vlasnika sarajevske kompanije Šipad d.d. Esada Ćesku, zbog pokušaja nezakonitog preuzimanja imovine Šipad export-imorta. Posrijedi je, takođe, poslovni prostor od oko 180 kvadratnih metara koji se nalazi u beogradskoj ulici Kneza Miloša, u blizini zgrade Skupštine Srbije.
CRNOGORSKO JAVNO DOBRO
Rahimić dodaje da je na temelju odluke Vlade Federacije započeo popis nekretnina koje u Srbiji ima Kožarko-tekstilni kombinat Visoko (KTK). Prema evidenciji Agencije za privatizaciju, visočka tvornica imala je prodajne objekte u Subotici, Zrenjaninu, Novom Pazaru, Boru, Kraljevu, Užicu, Sjenici, Kragujevcu, Temerinu i Beogradu. Četiri poslovna prostora u Subotici, Zrenjaninu, Boru i Užicu koji se trenutno izdaju pod zakup, biće prodati. „U isto vrijeme pokušavamo našim firmama koje imaju ekspanziju izvoza omogućiti pravo preče kupnje, da kupe svoj pasivni podbilans. Smatramo da, ako se ta imovina sada proda, oni je više nikada neće moći kupiti“, tvrdi Senad Rahimić, navodeći primjere dvije uspješne kompanije Fabrike duhana Sarajevo (FDS) i Bosnalijeka.
Fabrika duhana Sarajevo, naime, posjeduje lanac nekretnina u Srbiji: u Beogradu, Kragujevcu, Nišu, Valjevu, Užicu, Zrenjaninu, Novom Sadu, ali i u hrvatskim gradovima Splitu, Osijeku i Zagrebu. Bosnalijek, opet, ima poslovne prostore u Beogradu, Zagrebu i Skopju. Budući da je imovina FDS vraćena, Agencija je sarajevskoj kompaniji dala saglasnost da mogu preuzeti ključeve, a istodobno im je upućena zvanična obavijest da se izjasne o pravu preče kupnje. Kako je pojasnio pomoćnik direktora za pasivnu podbilansu, poslovni će prostori vjerovatno biti procijenjeni prema građevinskoj vrijednosti, koja je znatno povoljnija od njihove tržišne cijene. Poslovne prostore u Srbiji imale su i firme Sodaso, Sarajevo-osiguranje, Zrak, Krivaja i Oslobođenje, koje je suvlasnik 50 posto dopisništva u centru Beograda (drugi suvlasnik je prijeratna Radio-televizija Sarajevo) i njihov će povrat takođe biti zatražen.
No, za razliku od Srbije gdje je nekoliko poslovnih objekata već vraćeno, dok su preostale nekretnine predmet sudskih sporova, Agencija za privatizaciju FBiH tek treba odabrati advokata koji će ih zastupati u Crnoj Gori. U toj državi će biti podignute najmanje dvije tužbe, za povrat imovine Agrokomerca u primorskom mjestu Zelenika, i zemljišta preduzeća Krivaja Zavidovići u Herceg Novom. Opštinske su vlasti u Herceg Novom prije desetak godina najprije imovinu Agrokomerca u Zelenici proglasili opštim dobrom, a potom nezakonito rasprodali. Na istovjetan je način oduzeto i oko osam dunuma zemljišta u centru Herceg Novog, čiji je vlasnik Krivaja iz Zavidovića. Federalna Agencija za privatizaciju je ranije dala saglasnost Javnom poduzeću Elektroprivreda BiH za pokretanje spora, kako bi povratili predratna odmarališta u Đenovićima i Igalu.
ČIJI SU VRTOVI SUNCA I BELVEDERE
U dosadašnjim sudskim sporovima u Hrvatskoj vraćena su četiri objekta Agrokomerca u Karlovcu, koja bi do kraja godine trebala biti izdata pod zakup, nakon čega će Agencija predložiti federalnoj Vladi njihovu prodaju. Osim poslovnih prostora u Karlovcu, Agrokomerc posjeduje nekretnine u Vrgin Mostu, dvije farme peradi i krava Batnoga 1 i Batnoga 2, potom nekretnine u Cetingradu, Maljevcu, Topuskom (gdje je firma iz Velike Kladuše imala hotel). Vrijednost imovine Agrokomerca u Rijeci je procijenjena na više od 2,1 milijuna KM. Istodobno, prema nalazima Agencije za privatizaciju, propala je velikokladuška firma suvlasnik luksuznog hotelskog kompleksa Vrtovi sunca i hotela Belvedere u Dubrovniku, ali je problem što nijedan od desetke menadžera koji su posljednjih godina vodili Agrokomerc nikada nije dostavio dokaze o uplaćenim sredstvima prema samoupravnom sporazumu. Prodaja nekoć jednog od najljepših dubrovačkih hotele Belvedere nedavno je oglašena na javnoj dražbi, a početna je cijena oko 16 miliona evra. Na popisu nekretnina koje Agrokomerc ima u Hrvatskoj nalazi se i vila u Opatiji (objekat se prostire na oko 200 kvadratnih metara), poslovni prostor u hotelu Jadran u Rijeci, predstavništvo, samoposluga i skladište u Zagrebu, četiri objekta u Splitu. U Ljubljani Agrokomerc takođe ima predstavništvo, potražuje se više od 100 kvadratnih metara uredskog prostora, te poslovni prostor i skladište u Skopju.