BEOGRAD - Guverner švajcarske centralne banke Filip Hildebrand se nada da rast franka neće još dugo.
Jačanje valute njegove zemlje ili „zlata deviznih tržišta“, kako je još zovu, nastavljeno prethodnih dana, zaustavljeno je juče na 1,0848 franaka za evro.
Od početka ove godine do najnovijih potresa na svjetskim tržištima franak je prema evru ojačao za 15 procenata, a od 2007. godine do danas za jednu trećinu. Pravilo je: kad je svjetska ekonomija u krizi, franak je u naponu snage.
Jer se svi, koji to mogu, od krize spasavaju bjekstvom u franak.
Švajcarska centralna banka je na svome sajtu objavila da najnovije jačanje franka i sa tim vezano zaoštravanje monetarne situacije neće gledati skrštenih ruku nego će dalje oboriti tromjesečni libor (sa 0-0,75 na 0-0,25 ) i povećati likvidnost švajcarskog bankarskog sektora novom količinom franaka u prometu - rast sa 30 na 80 milijardi franaka. Ove su mjere tek juče dale neke minimalne rezultate.
A ni raniji monetarni pokušaji: švajcarska centralna banka je tokom 2009. i 2010. godine dala 200 milijardi franaka za kupovinu stranih kartija od vrijednosti - nije zadržala franak na nivou od 1,40 franaka za evro.
U prvoj polovini 2011. godine na kursne razlike je dala 11,7 milijardi franaka. Švajcarska privreda se još vrlo dobro drži, ali je u velikoj opasnosti. Na velikom su dobitku vlasnici švajcarskih državnih obveznica.
Onaj ko je krajem 2010. godine kupio dvogodišnje švajcarske vrijednosne papire zaradio je do sad 16 odsto, a onaj ko ima desetogodišnje švajcarske državne obveznice inkasirao je ove godine 20,5 odsto.
Što se običnih smrtnika tiče, na taj su se jaki model u pretkrizno vrijeme naročito primili Mađari i Poljaci, pa je čak dve trećine kredita namijenjenih kupovini nekretnina bilo indeksirano u švajcarcima.
Ne samo Mađarska i Poljska nego su se i mnoge države u regionu suočile sa takvim finansijskim problemima svojih građana vezanih kreditom za švajcarce da su morale nešto da preduzmu iako se radi o privatnom dugu i problemu.