BERLIN - Stopa inflacije u Nemačkoj dostigla je još jedan istorijski maksimum u maju, povećavši dodatno pritisak na Evropsku centralnu banku (ECB) da što prije okonča program podsticaja iz perioda pandemije.
Potrošačke cijene u najvećoj evropskoj ekonomiji su skočile za 8,7 posto u maju u odnosu na godinu dana ranije, podstaknute prije svega poskupljenjem energije i hrane, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, Destatisa.
Cijene energenata porasle su a za 38,3% više nego u maju prošle godine, a cijene hrane za 11,1%. Istovremeno, zarade ljudi u Njemačkoj pale su za 1,8% u realnom iznosu u prvom kvartalu ove godine u poređenju sa godinom prije.
Ovo je najviši nivo u posljednjih 50 godina, još od naftne krize 1973/1974. godine.
Analitičari koje je anketirala agencija "Bloomberg" predviđali su rast inflacije od 8,1 odsto.
Izvještaj Destatisa dolazi samo 10 dana uoči ključnog sastanka ECB na kojem zvaničnici treba da objave završetak masivnog programa kupovine obveznica i da potvrde planove za podizanje referentnih kamatnih stopa u julu, što će biti prvo povećanje poslije više od jedne decenije.
Pojedini funkcioneri iz Upravnog savjeta ECB izneli su mišljenje da bi kamate trebalo povećati za pola procentnog poena, a ne za četvrtinu poena za šta se zalaže većina članova.
Pokazatelji o inflaciji pojačavaju protisak na vladu u Berlinu jer su budžeti domaćinstava u sve većem škripcu.
Ministar finansija Kristijan Lindner rekao je ranije juče da je borba protiv skoka cijena „glavni prioritet“ vlade, istovremeno zagovarajući okončanje ekspanzivne fiskalne politike.
„Inflacija je ogroman ekonomski rizik. Moramo se boriti protiv nje kako ne bi došlo do ekonomske krize i do inflatorne spirale u kojoj inflacija hrani samu sebe", rekao je Lindner na konferenciji za novinare u Berlinu.
Kreatori politike ECB-a, uključujući predsednicu Kristin Lagard, izrazili su sličnu zabrinutost, upozoravajući na rizik da se uznemirujuće uporan rast potrošačkih cena ukoreni i uguši potrošnju u vreme dok se industrija bori s dugotrajnim problemima uskih grla u lancima dobavljača i neizvjesnostima vezanim za snabdijevanje energijom nakon ruskog napada na Ukrajinu, navodi njujorška agencija.