Na Banjalučkoj berzi donedavno se trgovalo samo akcijama preduzeća iz postupka privatizacije i akcionarskih društava. Na fakultetima se, međutim, pored akcija, uči i o obveznicima, fjučersima i drugim hartijama od vrijednosti, koje su zauzele primat na evropskim i svjetskim berzama.
Banjalučka berza je tek nedavno na svoje tržište uvela trgovinu obveznicama. Entuzijasti u ovom poslu su bili na početku banke, sa dvije stidljive emisije, tek toliko da se vidi kako će obveznice biti primljene kod investitora i građana. Pravu priliku Banjalučkoj berzi da se dokaže kada je u pitanju trgovina obveznicama daju Vlada i Ministarstvo finansija RS, koje su u 2008. ušle u projekat izdavanja tri vrste obveznica - za izmirenje stare devizne štednje, ratne štete i obaveza prema dobavljačima.
Kada je donesena odluka za izdavanje obveznica, posebno za izmirenje stare devizne štednje, nastala je panika kod takozvanih udruženja starih štediša, koji su tvrdili da im se sprema nova prevara. Ipak, najveći udar je došao iz FBiH. Zašto FBiH opet napada, nije bilo teško otkriti. Zato što je RS prva napravila potez u pravcu regulisanja duga po osnovu stare devizne štednje i zato što pokušava riješiti problem koji mora biti riješen kad-tad. Vlada RS je prije FBiH krenula u pravcu vraćanja povjerenja u državu, jer su prevareni građani, među kojima je veliki broj onih kojima je štednja bila jedini izvor za budući život, preko noći ostao bez ičega. Prva isplata obavljena je krajem avgusta, kada su svi mislili da je to nemoguće, finansijski neizdrživo za RS, i da za to nema novca. Nije tajna da FBiH ne može da prati finansijski tempo koji zadaje RS. Sa stanovišta izvršenja prve obaveze od 24 miliona KM RS je ispunila svoje obećanje.
Sa druge strane, u trgovini obveznicama na Banjalučkoj berzi nisu ostvareni spektakularni rezultati u obimu prometa i cijeni i sa tog stanovišta nije dobijeno ono što je željeno. Očekivano je da obveznice budu pokretač posrnule berze, ali efekat je suprotan. To pokazuje da naša berza nije atraktivna i pored toga što imamo hartije od vrijednosti za koje garantuje država, ali i da obveznice još nisu interesantne za trgovinu.