Izjavljujući da je Srbija izašla iz recesije, srbijanski guverner Radovan Jelašić vjerovatno je proizveo pozitivan psihološki efekat na tamošnju javnost. Slične izjave davali su mnogi guverneri i predsjednici evropskih vlada, pa i vlada zemalja okruženja (primjer Slovenije), ali očigledno je da one više mirišu na politički marketing nego na ekonomsku stvarnost.
Ovakve izjave bazirane su na osnovu očekivanog ekonomskog rasta i prognoza o globalnom oporavku MMF-a. Njihovom objavom zapravo se označava tačka na kojoj ekonomije određenih zemalja prestaju dalje tonuti pokazujući signale oporavka i vraćanja GDP-a u pozitivnu zonu. Međutim, sama objava izlaska iz recesije ne znači da je neka magična ruka uklonila negativne ekonomske trendove. Ne treba se zavaravati, svijet je još u recesiji i biće to, sasvim sigurno, još neko vrijeme.
Na bh. primjeru to je očito, iako je i guverner Kemal Kozarić mogao, slijedom srbijanskog kolege, izjaviti da je i BiH izašla iz recesije.
Nažalost, naša ekonomska realnost nije ružičasta i stoga blagi optimizam na kojem baziramo naš rast u ovoj godini od 0,5 posto može se, poput kule od karata, srušiti pred domaćim specifičnim izazovima.
Nema sumnje da će globalni oporavak donijeti pozitivne vjetrove, ali ne smijemo izgubiti iz vida da privreda stenje pod teretom nelikvidnosti, zaoštrenih uslova kreditiranja, a uz to nalazimo se u izbornoj godini u kojoj će, već sada se osjeća, biti svega osim toliko potrebnih reformi.