MOSKVA - Rusija razmatra mogućnost odustajanja od izgradnje gasovoda "Južni tok", piše moskovski dnevnik "Komersant".
U tekstu posvećenom razgovorima predsjednika Rusije Dmitrija Medvedeva i turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana, dnevnik navodi da je sudbina gasovoda bila jedno od glavnih pitanja.
Potpredsjednik ruske vlade Igor Sečin, koji je učestvovao u razgovorima, rekao je listu da Moskva može da odustane od ideje izgradnje podvodnog gasovoda "Južni tok".
"U sadašnjem trenutku 'Gazprom' i Vlada proučavaju različite mogućnosti minimizacije troškova pri realizaciji projekta 'Južni tok'. Varijanta izgradnje pogona za proizvodnju tečnog gasa na Crnom moru može biti dodatak ili jedna od alternativa gasovodu. Pri tome, pogon za tečni gas može biti izgrađen i na sjeveru, kod nalazišta Jamal", rekao je Sečin.
"Moskva je time prvi put priznala da varijanta sa izgradnjom pogona za proizvodnju tečnog gasa na obali Crnog mora, za koji je premijer Vladimir Putin zadužio ministra energetike Sergeja Šmatka prošle nedjelje, može postati ne dopuna, već alternativa podvodnoj cijevi i dovesti do odustajanja od 'Južnog toka' u prvobitnoj varijanti", navodi list.
Portparol ruskog premijera Dmitrij Peskov rekao je listu da je "zavod za tečni gas harmonični dio projekta 'Južni tok'".
"Ali, u slučaju da se suočimo s nepremostivim preprekama pri realizaciji projekta, taj sastavni dio može postati i puna alternativa gasovodu", dodao je Peskov.
"Komersant" piše, pozivajući se na izvore koji su učestvovali u jučerašnjim pregovorima u Kremlju, da je na traženje alternativnih mogućnosti Rusiju natjerao upravo tvrd stav Turske o svojoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni.
List podsjeća da se Putin sa Erdoganom dogovorio o tome da gasovod prođe upravo kroz tursku teritoriju, još u avgustu 2009. godine, kada su Turci obećali da će brzo dati dozvolu.
Partner "RusEnergy" Mihail Krutihin rekao je dnevniku da se u zamjenu Moskva složila s izgradnjom naftovoda Samsun - Džejhan, koji odgovara Turskoj, na štetu sopstvenog projekta Burgas - Aleksandropulis, i izašla u susret u vezi s izgradnjom prve atomske centrale u Turskoj.
Ali, ukazuje list, Ankara tako i nije dala konačan odgovor mada se obavezala da će to učiniti još do 10. decembra prošle godine.
Umjesto toga, "Gazprom" je u februaru dobio dozvolu za geološka i seizmološka ispitivanja, a konačnu dozvolu Turska je obećala 1. novembra, dodaje dnevnik.
"Ne razumijemo uzroke kašnjenja. Turski partneri nam govore da 'Gazprom' nije dao neophodna dokumenta za taj projekat. A 'Gazprom' ne može da ih da, jer je tek sad dobio dozvolu za ispitivanja koja treba da počnu 31. maja. Mislimo da je to predmet za razgovor", rekao je Sečin.
Prema njegovim riječima, upravo ta tema bila je predmet detaljnog razgovora Medvedeva i Erdogana, koji je trajao dva sata duže od planiranog. Pritom su poslije skoro petočasovnih razgovora potpisana dva skoro beznačajna dokumenta, navodi "Komersant".
List piše da eksperti smatraju da prijetnja Moskve odustajanjem od "Južnog toka" predstavlja pokušaj pritiska na Tursku.
"Svi razgovori o izgradnji pogona za tečni gas su blef za turske uši. Ako se zaista bude gradio pogon, onda će morati da se grade terminali za regasifikaciju u Bugarskoj ili Rumuniji. A izgradnja pogona na Jamali je utopija, jer je plovidba tamo moguća svega dva mjeseca godišnje", smatra Mihail Krutihin.
Šef "East European Gas Analysis" Mihail Korčemkin ocjenjuje da plovidba brodova sa gasom po i tako preopterećenom Bosforskom moreuzu i nije najbolja ideja. Pored toga, kroz moreuz ne mogu da prođu veliki tankeri kojima je transport najjeftiniji, dodaje on.
Krutihin smatra da Ankara odlično razumije manevar Moskve, i da Rusija ne može da odbaci "Južni tok", jer će to biti "suviše veliki udarac za premijera i sve sporazume koji su potpisani sa zemljama istočne Evrope".
"Turci će i dalje izvlačiti ustupke od Moskve, smanjujući cijene gasa za sebe. U svakom slučaju, pregovori će se odugovlačiti", dodao je Krutihin.
Budući magistralni gasovod "Južni tok", zajednički projekat "Gazproma" i italijanskog "Enia", trebalo bi da prenosi ruski gas ispod Crnog mora, cjevovodom dugačkim 900 kilometara, do Bugarske i preko Srbije do drugih evropskih zemalja.
Vrijednost investicije je procijenjena na 20 milijardi evra, kapacitet gasovoda trebalo bi da bude 63 milijarde kubnih metara godišnje, izgradnja bi trebalo da počne u 2013. godini