Ideja je da se ljudima omogući da na jednostavan način pristupe svjetskim tržištima putem lokalnog fonda, rekao je u intervjuu Dragan Kajkut, izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima "Management Solutions" iz Banjaluke.
"Strategija je da pretežno ulažemo u velike kompanije koje imaju stabilne biznise, a u manjem omjeru ćemo ulagati u growth kompanije koje su blago rizičnije, ali potencijalno donose veći prinos. Ipak, fokus je na stabilnim kompanijama. Cilj je da vrijednost fonda raste i da vrijednosti udjela ulagača koje se kupe u fondu rastu", kazao je Kajkut.
NN: Društvo "Management Solutions" objavilo je početnu ponudu udjela Otvorenog akcijskog investicionog fonda sa javnom ponudom "MS Global Equity", koja je trajala do kraja februara, a pokušali ste skupiti 500.000 KM. Koliko je prikupljeno sredstava? Koliko je ulaganje u fond dostupno običnim građanima i koji je najniži iznos potreban za ulaganje?
KAJKUT: Uspjeli smo da skupimo 863.000 KM u početnoj ponudi, čime smo jako zadovoljni, i to je završetak prve faze koji je bio neophodan da se Fond "MS Global Equity" osnuje. Od srijede smo nastavili sa redovnim uplatama i isplatama, tako da se i dalje može uplaćivati u fond. Omogućili smo da imamo široku bazu klijenata jer smo stavili da početna uplata bude 500 KM jednokratno, što nije veliki iznos, a omogućili smo i da uplate idu periodično. Kod periodičnih uplata bitno je da godišnji iznos uplate bude najmanje 500 KM, a uplate mogu da budu mjesečne, kvartalne, polugodišnje ili godišnje, gdje je minimalna mjesečna uplata 42 KM, što je zaista povoljno. Ugovora nema, ulagač podnosi zahtjev za uplatu, uplaćuje novac na račun i daje potrebnu dokumentaciju za provjeru i evidenciju. Ulagač kupovinom udjela u fondu postaje na neki način suvlasnik u svim tim firmama u koje fond ulaže novac. Možete u svakom momentu da povučete sva svoja sredstva koja imate ili dio sredstava, a mi smo dužni da u roku od pet radnih dana isplatimo sredstva na vaš račun. Ulazne naknade nema, a plaća se izlazna naknada u momentu izlaza i to na način da se vremenom smanjuju naknade, dok se nakon treće godine izlazna naknada ne plaća. Poenta investiranja je da bude na duže staze. Inače, naša kompanija postoji od 2008. godine, a upravljamo sa još šest investionih fondova koji su nastali transformacijom bivših privatizacionih fondova.
NN: Koji je cilj novog fonda i kakva je strategija ulaganja?
KAJKUT: Ideja je da se ljudima omogući da na jednostavan način pristupe svjetskim tržištima putem lokalnog fonda. Strategija je da pretežno ulažemo u velike kompanije koje imaju stabilne biznise, a u manjem omjeru u growth kompanije koje su blago rizičnije, ali potencijalno donose veći prinos. Ipak, fokus je na stabilnim kompanijama. Cilj je da vrijednost fonda raste i da vrijednosti udjela ulagača koje se kupe u fondu rastu. Potrebno je da naglasim da ulaganje u fond ima svoje rizike, te da nema garancije za ostvarenje željenog ili pozitivnog prinosa. Benchmark fonda će biti MSCI World Index, tako da stremimo prinosu koji je u rangu prinosa tog indeksa ili veći. MSCI World Index obračunat u evru je u prethodnih 10 godina imao prinos od oko 9,6 odsto godišnje, to nije garancija za naš fond, ali je nešto čemu ćemo težiti.
NN: Da li su građani dovoljno upoznati sa pojmovima fondova i ulaganja?
KAJKUT: Mislim da nisu, jer sam unazad par mjeseci imao razgovore sa velikim brojem potencijalnih investitora, od kojih su neki dijelom u oblasti finansija i shvatio sam da ljudima nije tačno jasno šta je fond, kako funkcioniše, ko su vlasnici. Jedan dio ljudi shvata berzu kao jednu vrstu kocke i kladionice, što nije istina. Berza je mjesto gdje vi uz jedan adekvatan rizik koji se ne može izbjeći, ali se može kontrolisati, možete da dobijete prinose koji vas mogu zadovoljiti. Ulaganje dijela lične imovine na berzi je u razvijenim državama normalna pojava. Na nivou EU, prosječan stanovnik je uložio 55% svoje ukupne imovine u nekretnine, ali isto tako ima oko 15% svoje ukupne imovine uloženo u akcije, direktno ili putem investicionih fondova (podaci Eurostata za 2021). Prema istraživanju agencije "Gallup" iz maja 2022. godine, 58% odraslih Amerikanaca ima dio svoje imovine uložen u akcije, bilo direktno ili putem investicionih fondova.
NN: Gdje fond planira da ulaže prikupljena sredstva?
KAJKUT: Ulagaćemo u akcije na razvijenim tržištima kapitala poput Amerike, Evrope, Kine i tako dalje, i to prevashodno u inostranstvu. Imamo definisan prospekt kojim smo propisali gdje se sve smije ulagati i definisali neke glavne ciljeve i smjerove ulaganja. U fokusu su srednje i velike kompanije, odnosno one koje imaju vrijednost veću od dvije milijarde dolara. To su u principu lideri u svojim oblastima kao što su "Apple", "Microsoft", "Google", BMW, "Mercedes", "Coca-Cola". S ciljem smanjenja rizika, diverzifikovaćemo ulaganja na način da ćemo ulagati u dosta velik broj kompanija, a vjerovatno će ih biti preko 20 u portfelju fonda, te ćemo nastojati da se izložimo većem broju različitih sektora. Naši menadžeri na osnovu analiza procjenjuju koji su to sektori i koje su to kompanije koje u datom momentu predstavljaju dobru tržišnu priliku.
NN: Evo da nam objasnite šta fond izdaje vlasnicima, odnosno ulagačima i kako to sve funkcioniše?
KAJKUT: To funkcioniše na način da ulagač uplatom novca na račun fonda i popunjavanjem zahtjeva postaje vlasnik udjela, odnosno suvlasnik u fondu u omjeru u kojem je kao pojedinac ili pravno lice uložilo novac. Fond emituje udjele i svaki dan preko našeg veb-sajta ili sajta Banjalučke berze može se pratiti vrijednost udjela ulagača. Sve informacije se mogu lako pronaći preko naše internet stranice, kao što su podaci o strukturi ulaganja fonda, najvećim pojedinačnim pozicijama u fondu i slično. Vrijednost udjela direktno zavisi od vrijednosti svih akcija, odnosno hartija od vrijednosti u koje je fond uložio. Svaki dan se radi obračun, gdje se bukvalno vrijednost svih tih hartija koje su u portfelju fonda sabira i dijeli sa brojem udjela i dobija se vrijednost jednog udjela, što je ulagaču najbitniji podatak.
NN: Kakva je trenutno situacija na svjetskom tržištu, te da li se pojačavaju investicije nakon što znamo da su smanjene zbog kriza, kao što su pandemija, rat u Ukrajini i ostale?
KAJKUT: Uvijek ima ljudi koji kupuju i prodaju. Prošle godine je bila prilično loša godina na svjetskom tržištu, u smislu berzanskih indeksa koji su imali negativne trendove. Prošla godina je osvijestila i otrijeznila ulagače u obveznice na inostranim tržištima, jer smo prije toga imali situaciju da su neki ulagači kupovali obveznice uz kamatnu stopu od nula ili čak negativnu. Dakle, ulagači su kupovali obveznice koje su imale negativan prinos samo da bi imali relativnu sigurnost koju nude državne obveznice. Početak ove godine rađa neke nove prilike za ulaganja, kako za konzervativnije investitore, koji preferiraju obveznice, tako i za druge koji su skloni rizicima kako bi kupovali akcije na berzama.***