Analize

Kako Njemačka privreda ulazi u novu godinu

Kako Njemačka privreda ulazi u novu godinu
Foto: Pixabay/jarmoluk | Kako Njemačka privreda ulazi u novu godinu
N.N.

Opet ima tamnih oblaka: novi soj virusa, inflacija, problemi u snabdijevanju... Ali anketa Instituta njemačke privrede sprovedena među 2.800 firmi iz svih 48 sektora pokazuje još neviđeni optimizam.

Institut za njemačku privredu (IW) objavio je svoju godišnju prognozu u kojoj se sumiraju očekivanja 48 strukovnih privrednih udruženja. Istraživanje je sprovedeno u više od 2.800 firmi širom Njemačke i to u novembru, dakle onda kada se već znalo da ponovo raste broj novozaraženih i da prijeti novi soj virusa. Znalo se već tada i za poskupljenja i sve ozbiljniju inflaciju, kao i za to da je proizvodnja još uvijek ugrožena zbog problema u snabdijevanju. A znalo se i da je u Berlinu nova vlada.

Sve su to faktori koji tjeraju na oprez, ali rezultat ispitivanja pokazao je "širok optimizam" u praktično svim privrednim granama, kaže direktor Instituta Mihael Hiter. On čak koristi izraz "izuzetna atmosfera očekivanja", bez obzira na to što su razlike u očekivanjima između privrednih grana uobičajena stvar: kad optimizam zahvati sam kraj privrednog lanca, npr. turizam i potrošnju, onda početak lanca, teška industrija i mašinogradnja, obično tone u pesimizmu.

Jedinstvo u optimizmu

Veliki je izuzetak dakle to što su sada optimisti gotovo svi. Doduše, šest od 48 strukovnih udruženja izjavljuje da danas stoje znatno lošije nego prije godinu dana. To su listom one privredne grane koje su najteže pogođene mjerama protiv pandemije.

Kao primjer Hiter navodi sektor koji se bavi organizacijom sajmova. Prošle i ove godine je, naime, otkazano 70 odsto tih manifestacija. Teško je pogođena i brodogradnja, prije svega kruzera koji su se prije pandemije masovno naručivali.

Pojavili su se i neki novi problemi, na primjer u industriji papira. Rad od kuće, ali i sve manji tiraži novina, desetkovali su pouzdane izvore starog papira za reciklažu, što je pak njegovu cijenu lansiralo nebu pod oblake. Neposredna žrtva mjera protiv pandemije svakako je i sektor uslužnih djelatnosti, podsjeća Hiter. Ali čak i u tim navedenim privrednim granama gotovo niko ne očekuje da će biti gore.

Nešto manje optimizma je u finansijskom sektoru gdje se prije svega žale na niske marže. Ujedno, svijet novca postaje digitalan tako da će neminovno biti još zatvaranja klasičnih ekspozitura banaka. Ali i u bankama vide da u privredi vlada optimizam i da se spremaju nova ulaganja, tako da i finansijski sektor očekuje bolje dane, barem kroz kreditne poslove.

Još je najmanje optimizma u građevinskom sektoru, ali samo zato što ta oblast i nije previše trpjela zbog korone.

Biće posla, zarade i ulaganja

Hiter ukazuje da je Njemačka relativno dobro prošla kroz ovu krizu, barem kad je riječ o tržištu rada. On hvali politiku koja je brzo i efikasno pomogla tako što je pomogla zaposlenima koji su morali ostati kod kuće, što je mnoge spasilo od otkaza i biroa rada.

Posla će biti: u 21 od 48 sektorskih udruženja kažu da će im sljedeće godine biti potrebno još ljudi. To važi za farmaceutsku, metalsku i elektroindustriju, za špediciju i informatiku, ali i u sektoru lizinga i investicionih poslova, baš kao i u oblasti marketinga. Štaviše, mnogi preduzetnici već sada se pitaju da li će uopšte moći da nađu ljude koji su im potrebni.

Čeka se država

Ipak, Hiter upozorava da ekonomski uzlet "neće doći sam od sebe". To bi trebalo da podrže i zakonodavci.

"Država konačno mora da pokaže sposobnost da djeluje", kaže šef Instituta za njemačku privredu.

Pa čak i tu vlada umjereni optimizam. Svi znaju da je sadašnji njemački kancelar Olaf Šolc, kao ministar finansija u prethodnoj vladi u velikoj mjeri zaslužan za mjere podrške zaposlenima tokom korone, što je ujedno spasilo mnoga preduzeća. S druge strane, poznati su i ciljevi u zaštiti klime vladajuće koalicije, kao i "ogromne investicije" koje se najavljuju u koalicionom sporazumu.

U privredi se može čuti da i nova koalicija zna da te ciljeve neće moći da postigne ako stvari budu išle kao do sada. Sada bi dakle trebalo preći s riječi na djela - odnosno na novac.

"Konkretno pitanje glasi: kako će država da oblikuje svoje djelovanje tako da ono bude efikasno i pouzdano", kaže on i dodaje da se to mora pokazati u najskorijem roku.

(DW)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije